Dugogodišnji pčelar na svom "imunološkom" imanju pokrenuo i uzgoj gusaka

Svako imanje ime svoje posebne odlike, specifičnosti i zanimljivosti. Nadomak grada Visoko, skrivena u šumi u mjestu poznatijem kao Vrela, nalazi se prava mala oaza sinergije čovjeka i prirode. Jedinstvena kombinacija koja se rijetko gdje može naići.

Iskusni pčelar Osman Hašimović, živuća enciklopedija ljekovitog bilja čije pojedine vrste je i plantažirao na svom gazdinstvu, osim šezdesetak košnica pčela uzgaja i guske.

U košnici je i zrak ljekovit

Za svakog po nešto pa krenimo redom. Košnice, pčele, trnke, med, matična mliječ, perga, propolis, vosak, api komora. Zatim tu je i bazen za potočnu ribu, riječni račići, ljekovito bilje, razni biljni preparati, sirupi, kreme, guske, kao i guščija mast. 

Nabrajajući sve što se može naći na imanju, ovaj pčelar nam o aktuelnoj situaciji priča: "Ovde ti korona virus ne može ni doći. I da dođe ne može opstati, sve je tu što jača naš imunološki sistem". Kako kaže, košnica je prava prirodna apoteka i sve što dolazi iz nje je lijek pa i zrak. "Pčelu su proglasili najsavršenijim i najkorisnijim bićem na planeti, ona svoju djecu hrani onim najboljim što nam priroda nudi pa zašto onda i mi ne bi svoju djecu hranili onim što nam pčele stvaraju i daju", zaključuje Hašimović.

Priprema pčelinjih društava za bagremovu pašu

Zujanje u košnici, zov gusaka, šum obližnjeg potoka, lagani povjetarac koji nosi miris ljekovitog bilja iz okolne šume i suncem obasjano imanje pokazuje sve blagodati koje nam priroda nudi na dohvat ruke. Osman je dugogodišnji pčelar, više decenija se druži sa pčelama i prvi temlji imanja na kojem i radi i uživa, bile su košnice, proizvodnja meda i pčelinjih proizvoda. Vremenom, uređujući prostor, šireći kapacitete, osmišljavajući nove sadržaje širio je i paletu svojih proizvoda, čija je osnova bila jačanje imuniteta i očuvanje zdravlja.

Prvi u FBiH koji ozbiljno ozgaja guske

Prema njegovim riječima, on je jedan od prvih u FBIH koji je nabavio guske za komercijalni uzgoj, te jedan od rijetkih koji danas uzgajaju veći broj ove peradi, a započeo je sa jatom od oko 300 jedinki. Osnovni razlog je guščije maslo/mast, čije je prve veće količine proizveo prošle godine.

Odmah je jasno zašto se savršeno uklapa u paletu proizvoda za očuvanje zdravlja, stoga i opravdava činjenicu jedinstvene kombinacije držanja pčela i gusaka na jednom mjestu. Predstavlja potpuno prirodno izuzetno učinkovito sredstvo i lijek protiv hroničnog kašlja, bronhitisa i astme. Naročito kod djece je efikasna ova mast za čišćenje začepljenih bronhija.

Od guščijeg mesa proizvodi kulen i kobasice

Za mnoge uzgoj gusaka je nepoznanica, a kad je riječ o ozbiljnoj proizvodnji upitno je šta je sve potrebno i kako se hrane, Osman daje jednostavan odgovor: "Kada je ishrana u pitanju nema nikakvih problema. One vole da pasu, ovdje imaju u izobilju livada, dosta zelenog bilja i gotovo cijeli dan su na ispaši. Ovo je stari, neintenzivni, tradicionalni uzgoj i ishrana. Kada su u jatu odu čak i do obližnje šume i uvijek se skupa vrate, tu im je i potok, imaju pristup svježoj čistoj vodi što je jako bitno. Iako imam i inkubator za jaja, u štali guske imaju svoja legla, gnijezda i tu prepuštam sve prirodnim zakonima", objašnjava Osman.

Pored svih obaveza, nađe vremena i za sajmove

Sam održava sve na imanju i kako kaže u narednom periodu ne planira neko veće širenje, ovo je sasvim dovoljno, a u šali dodaje da više i nema snage kao nekad. Posjetiocima sve izgleda skladno, mirno i lijepo, a iza toga se krije mukotrpan rad. Nema pauze ni odmora ni jedan dan u godini. Sve ima svoje vrijeme, kad se šta radi i kako.  

Ako kola fulaju plast gotovo je, tako opisuje naredni period Osman u kojem se sprema za proljetnu bagremovu pašu pčela. "Imam seleći pčelinjak, dio pčela je tokom čitave godine ovdje, ali glavno mi je bagremova ispaša. Ovdje kod nas je nema pa pčele selim svake godine u šume blizu Dervente, to je glavna paša za njih, to ako fulam kao da nisam ništa ni radio cijelu godinu", navodi on. Kada se sezona završi i kada pripremi pčele za zimovanje, slijede guske, pravljenje guščije masti, zatim održavanje imanja, api komora, a u svemu se nađe vremena i za sajmove i tržnicu. "Ponedjeljkom sam tu na visočkoj tržnici, imam dosta i unaprijed narudžbi, prodaja ide i preko Facebook-a. Uglavnom ljudi su zadovoljni i uvijek se rado vraćaju kod mene, a što bi naš narod rekao tu kod mene uvijek ima bujruma", ističe Osman.

Ličnim primjerom očuvajmo prirodu

Da čovjek i priroda uzajamno mogu da žive, bez ikakvog narušavanja prirodnog zakona, dokazuje svojim gazdinstvom ovaj vrijedni poljoprivrednik i prenosi svima darove koje nam priroda besplatno nudi. Još u davna vremena mnogi su upozoravali da okoliš moramo čuvati, još tada kada nije bilo industrije, betona, fosilnih goriva, smeća, plastike i drugog otpada.

Ljubav prema prirodi prerasla u biznis

"Uskoro će doći vrijeme kad će moje unuče čeznuti za zovom gnjurca, mesom lososa, šumom iglica omorika ili kliktajem orla. Ono se neće sprijateljiti ni s jednim od ovih bića, a kad ga srce zaboli od čežnje - proklet će me. Jesam li učinio sve kako bih sačuvao zrak svježim? Jesam li se dovoljno brinuo o vodi? Jesam li pustio orla da se slobodno vine u visinu? Jesam li učinio sve za ljubav svog unučeta", tako je nekada govorio i upozoravao indijanski poglavica Dan.