• Razvoj ruralnog turizma
  • 29.10.2018. 11:00

Sarajevski festival turizma: Kad kušamo sarajevske ćevape, neka nam je na umu da je sve počelo na nekoj domaćoj farmi

Gastronomija, hrana, tradicionalna jela vrlo često iz turističkog ugla oslikavaju tradiciju i kulturu destinacije, i stalna je veza turizma i gostiju.

Foto: Adi Pašalić
  • 100
  • 41
  • 0

Nacionalni spomenici, infrastruktura, historijsko naslijeđe, atrakcije, turist, mapa, običaji, hoteli, razglednice, destinacija i sl., sinonimi koji nas vežu za pojam turizma. Ipak nešto jako važno nedostaje !? Nešto bez čega turizam ne može, jako bitno  za privredu i lokalnu zajednicu a osnove su u primarnom poljoprivrednom proizvođaču.

Gastronomija, hrana, tradicionalna jela vrlo često iz turističkog ugla oslikavaju tradiciju i kulturu destinacije, i stalna je veza turizma i gostiju koju je slikovito opisao Hamid Kujraković kuhar, iz Udruženja kuhara BiH: "Turizam bez gastronomije, je kao dijete bez majke“, govoreći na konferenciji u okviru ovogodišnjeg Festivala turizma u Sarajevu.

Festival u znaku hrane

Ovogodišnji Festival turizma u Sarajevu okupio je mnogobrojne izlagače širom regije, koji su pored prirodnih ljepota, destinacija i historijskog naslijeđa prezentirali i svoju nacionalnu kuhinju. Mnogobrojne popratne aktivnosti, konferencije, panel diskusije i prezentacije bile su u znaku tradicionalnih jela i hrane u okviru razvoja turizma. U svom izlaganju Dr. sc Merima Činjarević sa Ekonmskog fakulteta u Sarajevu prezentovala je rezultate istraživanja, u kojim to jelima strani gosti i turisti uživaju najviše u Sarajevu i BiH. Odgovor je vrlo jednostavan. "Na ispitanom uzorku iz nekoliko hotela i restorana, zaključili smo da je apsolutni hit i da su broj jedan ćevapi nezaobilazno jelo za sve turiste, zatim burek i baklava. Identifikacijom traženih tradicionalnih jela, otvara se mogučnost za unaprijeđenje gastro ponude i daljnjeg razvoja turizma." 

Šlag na tortu kada je riječ o jelima na ovogodišnjem Festivalu je i oboreni Guinnessov rekord u pripremi palačinaka, sa 14 186 palačinki napravljenih za 8 sati Sarajevo je prvu poziciju preuzelo od Moskve.

Oboren je i Guinnessov rekord

Lokalna hrana i turizam

Govoreći o lokalnoj kulturi i jelima, dr. sc. Almir Peštek, jedan od organizatora konferencije istakao je: "Lokalna hrana je dio lokalne kulture i životnog stila i može se koristiti u promociji, pozicioniranju i brandingu turističke destinacije“. Mnogobrojni su svjetski, ali i domaći primjeri. Odete li recimo u južnu talijansku regiju, grad Ascoli-Piceno, teško je, a da ne probate jedinstvene pržene masline Deep fried Olives. Grčka, kolijevka kulturno historijskog naslijeđa nudi i jednistvenu pitu Spankopitu, kombinacija fet sira, špinata i luka. Skandinavci veliku pažnju daju mliječnim proizvodima, sirevima, pa ako se zadesite u sjevernim predjelima Finske, Leipäjuustoa će se sigurno naći na jelovniku, sir koji se pravi od kolostruma. Egzotična mjesta nude i egzotična ljuta, kisela, začinjena jela. Oovogodišnja svjetska hit destinacija Tajland, nudi Tom Yum Soup - kiselo/ljuta supa sa dodatkom kokosovog mlijeka. Za svakoga po nešto.

Destinacija ne mora uvijek biti poznata svjetska metropola, područje države, grada, sela ili zaseoka, sasvim je svejedno, bitno je ono zbog čega gosti dolaze i jedu tradicionalna jela i proizvode kakve nigdje drugo neće naći. Baranjski kulen, Lički krompir, Dalmatinski pršut, Sremski kulen, Futoški kupus, Požarevačka kobasica, Zlatarski sir, Visočko suho meso, Kiseljačka pogačica, Livanjski sir, Petrovačka basa itd.

Niz domaćih specijaliteta prezenitran je i na nedavnom sajmu Jesen u Visokom

Uloga farmera

Turizam jako teško može bez gastronomije, a opet gastronomija ne može bez poljoprivrede. Početak ovog lanca i međusobno isprepletenih zanimanja počinje na livadama, pašnjacima, oranicama, plastenicima, farmama. Sve više se, a trebalo bi i još toliko puta više dati se značaj proizvodnji hrane, farmeru i poljoprivredniku koji je "glavni krivac“ što se njegovi proizvodi koriste u spravljanju tradicionalnih jela, razvoju gastronomije i cjelokupnog turizma. Stoga kad kušamo sarajevske ćevape, baranjski kulen, livanjski sir ili bilo koji tradicionalni proizvod bilo gdje u svijetu, neka je na umu da je sve počelo tamo negdje kod nekog farmera na farmi.


Fotoprilog


Tagovi

Sarajevski festival turizma Razvoj ruralnog turizma Gastronomija Sarajevski ćevap Baklava Burek Guinnessov rekord


Autor

Adi Pašalić

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi