Obratite pažnju deklaracije i skrivene šećere: Domaće ne mora biti i zdravstveno ispravno

Znamo li pročitati deklaraciju na pravi način? Kako razlikovati "pravi" od "lažnog" meda? Koliko je ekološki proizvedena hrana zaista ekološka? Ovo su neka od pitanja koja su postavljena na nutricionističkoj tribini "Od deklaracije do kvalitete - istina o hrani i medu", održanoj 6. aprila u organizaciji Agromediteranskog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.

Tribina je organizirana s ciljem edukacije i podizanja svijesti o sigurnosti hrane s obzirom na to da potrošači često nailaze na poteškoće pri tumačenju deklaracije i razlikovanju autentičnih proizvoda od patvorenih. U fokusu su bile prehrambene navike i znanje potrošača o deklaracijama hrane, medu i ekološkim proizvodima.

Život u EU ne smije biti važniji od života u BiH

Direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Sanin Tanković, kazao je kako su u proceduri izmjene i dopune Pravilnika o medu i pčelinjim proizvodima kojima se propisuje obveza navođenja zemalja porijekla u kojima je med sakupljen na deklaraciji proizvoda po uzoru na zemlje Evropske unije. Ako med potječe iz više od jedne zemlje, zemlje porijekla u kojim je on sakupljen navode se na deklaraciji u glavnom vidnom polju, silaznim redoslijedom prema njihovom udjelu u masi, zajedno s postotkom koji svaka od tih zemalja podrijetla predstavlja.

''Napravili smo pravilnik o kvaliteti meda u kojem se jasno mora navesti porijeklo. Deklaracija treba biti napravljena na osnovi stručnog mišljenja iz laboratorija, a ne kako se prepisuje s drugih proizvoda'', rekao je Tanković.

Tanković je također upozorio na potrebu hitnog usklađivanja propisa kojima su regulirane maksimalni nivoi ostataka pesticida, najveće dopuštene količine kontaminanata te popisi aditiva dopuštenih za uporabu u hrani.

''U Bosni i Hercegovini imamo situaciju gdje za pojedine pesticide imamo po hiljadu ili nekoliko hiljada puta više dozvoljene vrijednosti u odnosu na EU. Redovno pripremamo, nadopunjujemo propis, međutim ni dan danas nema razumijevanja da on ugleda svjetlo dana. To su tehnički propisi koji život znače, jer zašto bi život bilo koga u EU bio važniji od života nekoga u BiH. Oni jesu nužni, ali se mora voditi računa o tome kako se koriste, jesu li kontrolirani itd.'', dodao je.

Nutricionistkinja Amela Ivković O’Reilly istaknula je kako pogrešna prehrana i navike mogu dovesti do problema poput pretilosti, dijabetesa i srčanih bolesti, kako kod djece tako i kod starijih te je ukazala na značaj balansirane prehrane.

Potrošači najčešće ne obraćaju pažnju na ključne informacije

Podaci Agromediteranskog fakulteta dobiveni anketiranjem građana pokazali su kako potrošači najčešće ne obraćaju pažnju na informacije koje su ključne za procjenu kvalitete proizvoda.

"Svaki put uradimo anketu, a na temelju rezultata ankete organiziramo tribinu. Ove godine je bila podijeljena na tri grupe pitanja – deklaraciju, med i ekološke proizvode. Treba obratiti pažnju na skrivene šećere, jer na deklaraciji piše koliko je na 100 ml, a vi popijete pola litre", pojasnila je van. prof. dr. Alisa Hadžiabulić, dekanica Agromediteranskog fakulteta.

Kada je riječ o medu, kako dodaje, mnogo ljudi je reklo kako može prepoznati lažni med, dok je ona sama u anketi zaokružila kako ga ne zna prepoznati, pojšnjavajući kako jedino hemijska analiza može potvrditi stopostotno kako je pravi med. Domaći med bi se, smatra trebao kontrolirati, ali je hemijska analiza jedini garant.

"Tržište je preplavljeno sa pokušajima patvorenja meda. Međutim, to više nisu ni samo pokušaju, ljudi koji se time bave su to doveli do savršenstva da mi čak nekada ni sa određenim analizama ne možemo ustanoviti", kazala je prof. dr Melisa Oraščanin, van. prof. na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću.

Na tribini je upozoreno i kako kod ekoloških proizvoda, domaće ne znači nužno i zdravstveno ispravno, zbog čega je potrebno dodatno educirati javnost.