Dekan Brka ponosan na Tarinu prvu jagodu, kao i poduhvate svojih studenata

Šestogodišnja Tara danas je zasadila svoju prvu jagodu. Prvačić je i kaže nam zna da piše, a svoju jagodu u saksiji nosi kući gdje će je, prema uputama koje je dobila na prvom "Urban Agri festu" u Sarajevu redovno zalijevati. 

"Koristila sam zemlju i vodu", kratko nam je pojasnila ova djevojčica i dodala da će svoju biljku njegovati sa nanom koja ima dosta cvijeća.

Kako su se mališani provodili pogledajte u Reelsu - ovdje.

I brojni drugi mališani ove sunčane subote u glavnom gradu BiH stigli su u Kampus Univerziteta u Sarajevu, a prema riječima dekana Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, prof. dr Muhameda Brke, posjećenost prvog festivala urbane poljoprivrede je nadmašila očekivanja. 

"Možda nam nije bitno hoćemo li u ovom momentu promijeniti nečiju svijet, ali nam je bitno da djeca negdje svojim malim glavicama zadrže nešto o zdravoj hrani, ekologiji, zašto je bitno da ne bacamo smeće, da je što manje plastike... To bi bio već benefit i mnogo više od onog što smo očekivali", komentirao je Brka za Agroklub. 

Dali priliku "svojoj djeci"

Osim brojnih zanimljivosti za djecu, festival je imao i sajamski karakter, a među izlagačima su se našli upravo bivši studenti ovog fakulteta i to ne slučajno. Kako je pojasnio dekan, željeli su "svojoj djeci" dati priliku da se pokažu. 

"Imamo momke koji proizvode jaja od koka u slobodnom držanju, proizvode od magarećeg mlijeka, sokove, jagode... To su sve jako uspješne priče, ono što me rastuži je da smo u marketima preplavljeni stranim proizvodima i oni imaju pravo na to, ali sam razočaran kada građanin ove države gro novca daje tamo nekim državama, a imamo zaista sjajnih i kvalitetnih proizvoda", istakao je profesor i apelirao na građane da kada nešto kupuju okrenu proizvod i pogledaju gdje je proizvedeno.

Dodao je i kako od novih ministara u sektoru uvijek očekuje novu energiju. Nedavno je PPF posjetio ministar privrede KS Zlatko Mijatović, a prema ocjeni dekana došao je "vrlo pozitivno nastrojen da bude partner". 

"Na tom sastanku sam rekao ja da sam premijer KS naredio bih da čitav UNSA napravi elaborate o pozitivnom kretanju, jer mi smo vlasništvo kantona. Novog federalnog ministra ne poznajem, vjerujem da će shvatiti da s PPF može biti samo jači i bolji i nudim saradnju jer mi na 3,2 miliona stanovnika imamo 6,5 fakulteta, što je bacanje resursa, uz dužno poštovanje nijedan nije nam ni do koljena", ocijenio je Brka. 

Alija i Ahmed uvezli jajomat

Tome svjedoče i uspješne priče sarajevskih studenata, poput Alije Hadžića studenta Veterinarskog fakulteta i Ahmeda Bašića magistra PPF-a, koji su zajedničkim snagama pokrenuli proizvodnju organskih jaja "Ponorac" u Tomislavgradu. Koke su, pojašnjavaju, u slobodnom uzgoju na pašnjacima, a dodatno ih prehranjuju kukuruzom i pšenicom koju sami proizvode na Duvanjskom polju, te sojom i suncokretom.

"Najviše najviše leghorn koka, nešto amroka i neke rijetke rase. Sve što na fakultetu učimo, primijenimo na svojoj farmi. Počeli smo sa 200 koka, a ovog ljeta ćemo imati 750 do 800 kljunova, što je oko 450 do 500 jaja dnevno", rekao nam je Alija. 

Ova dva mladića su prvi u Bosnu i Hercegovinu uvezli jajomat, koji funkcioniše poput kafe aparata, ubacite novac i dobijete paket od 10 jaja. Trenutno imaju jedan i smješten je u pekari u Tomislavgradu, a u njihovim dugoročnim planovima je iste rasporede i u drugim bh. gradovima. 

"S obzirom na način kako mi to prodajemo, imamo dobru poziciju da budemo prepoznatljivi u BiH, plan je da širimo proizvodnju. Ovaj način uzgoja je u prednosti u odnosu na baterijski. Po trenutnim vidicima imamo više nego dobre šanse za dalju proizvodnju", rekao nam je Ahmed, dodavši da je iskoristio kontakte s fakulteta, naručito s profesorima, koji su mu pomogli da razvije plan prehrane i način uzgoja. 

Prirodni sokovi

Prirodne cijeđene mutne sokove bez aditiva, konzervansa, šećera i vode, predstavilo je porodično gazdinstvo "Semić" iz Vogošće. Prije nešto više od decenije zasadili su voćnjak kruške i jabuke koji se prostire na oko 1,5 hektara. Trenutno proizvode oko 30.000 litara soka godišnje i što je zanimljivo nemaju ambicije za širenje proizvodnje. 

"Rijetko ćete čuti da ljudi ne žele da bude veliki, a mi doslovno ne želimo, jer to obavljamo porodično, dva brata s roditeljima i porodicama. To nas okuplja i daje novu vrijednost", kaže nam Mirza Semić pojasnivši da sami kontrolišu sirovinu koju prerađuju. 

S plasmanom, navodi, nemaju problem, od kako su počeli proizvoditi doslovno sve prodaju na kućnom pragu. Baza svih proizvoda je jabuka, a osim nje same, u ponudi su sokovi s brojim kombinacijama.

"Imamo jabuku s kruškom, s cimetom, dunjom, cveklom, divljim narom, sirće, jabuka-menta. Onda pekmeze iz tradicionalne proizvodnje, osim jabuke tu je i pekmez od kruške viljamovke, od divljake koja je jako dobra za dijabetičare", kaže Mirza, dodavši da je vodeća sorta jabuke je ajdared, a oplemenjivači su zlatni delišes, jonatan, jonagold, granny smith. 

Na sajmu se predstavila ii kompanija inVision Agro sa softverskim rješenjima za pametnu poljoprivredu, a šta ovaj softver nudi i koliko košta pisat ćemo uskoro. Kako je bilo na prvom Agri festu pogledajte u priloženoj galeriji. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor