Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nestašica šarana
  • 05.07.2017. 10:00

U cijeloj BiH nigdje za kupiti šarana

Proizvodnja šarana smanjila se za trostruko. Neki krive poplave, a neki nedovoljne podsticaje.

Foto: Pixabay/DanielWanke
  • 2.512
  • 153
  • 0

Šaran, riba koja se inače može naći tokom cijele godine, već je duže vrijeme rijetka pojava u ribarnicama šriom BiH. Proizvodnja ove ribe, prema podacima stručjaka, smanjila se za više od trostruko.

Nedostatak ribe posljedica je velike poplave od prije tri godine, a u ribnjacima nisu imali sredstva da ubace mlađ. Tako u jednom od najvećih ribnjaka u BiH "Saničani" kod Prijedora, a koji snabdijeva veliki dio bh tržišta, kažu da je potrebno i nekoliko godina da se oporave nakon takvih nepogoda, navode nezavisne.

U Banjaluci nigdje šarana

Na "Tržnici" u Banjaluci, na kojoj se veliki broj građana snabdijeva ribom, pogotovo u vrijeme posta, ni u jednoj ribarnici trenutno se ne može naći šaran.

"Šarana nema uopšte iako je tražen. To nam predstavlja veliki problem jer, osim oslića i pastrmke, ova riba je najtraženija u vrijeme posta", ističe prodavac na banjalučkoj tržnici koji kaže da, iako je petrovdanski post već uveliko počeo, na trpezama, kako stvari stoje, neće biti šarana.

I u tržnim centrima u Banjaluci takođe ističu da količina šarana koja se proizvede nije dovoljna da podmiri potrebe tržišta te da domaći proizvođači rasprodaju sve što proizvedu.

Nestašica se pojavljuje u ciklusima

I u drugim bh gradovima se suočavaju s ovim problemom, iako neke ribarnice uz pomoć dobavljača uspijevaju nabaviti manju količinu šarana i uvrstiti ovu ribu u svoju ponudu.

"Imam dobavljača koji se bori da podmiri potražnju koju imam u radnji, ali veoma teško to postiže", naglašava prodavac ribarnice "Kod Bože" iz Prnjavora dodavši da ovakav problem ima u ciklusu od sedam-osam godina, ali se to reflektuje na tržište narednih pet-šest godina. Prema njegovim riječima, jedan od nedostataka šarana na trpezama je i nedovoljan podsticaj za proizvođače ribe, a situacija nije ništa bolja ni na sjeveroistoku RS.

"Nestašica šarana na tržištu vlada od prošle godine. Malo je ribe nasađeno i sada proizvodnja ne može da podmiri potrebe tržišta", kažu u bijeljinskoj ribarnici "Željko". Šefik Pjanić iz tuzlanske firme "Dalmatino", koja se bavi prodajom ribe, kaže da će se najvjerovatnije odlučiti za uvoz šarana.

Posljedica male proizvodnje

Da se proizvodnja ribe šaran skoro trostruko smanjila za proteklih nekoliko godina, potvrđuju i podaci Udruženja za poljoprivredu, ribarstvo, vodoprivredu, prehrambenu i duvansku industriju, koje djeluje u okviru Privredne komore RS.

"Nestašica žive ribe šarana na našem tržištu isključivo je posljedica male proizvodnje", istakao je Slavko Stevanović, sekretar ovog udruženja.

Radi ilustracije, prema njegovim riječima, u zadnjih deset godina proizvodnja šarana bila je najveća u 2009. godini, i to 2.783 tone, a od te godine prisutan je trend pada proizvodnje na 1.616 tona u 2010, 964 tone u 2011, 626 tona u 2013. i na 238 tona u 2014. godini. Dodao je da je u 2015. godini bila povećana proizvodnja ove ribe na 1.104 tone, a da je 2016. pala na 769 tona.

"Najznačajniji problemi s kojima se susreću proizvođači ribe su česte vremenske neprilike, bilo da su u pitanju poplave ili suše, visoke vodoprivredne naknade, nedovoljni podsticaji za proizvedenu ribu, koji iznose do 15 odsto prosječne tržišne cijene", rekao je Stevanović.

Smatra da smanjenje podsticaja posebno destimulativno djeluje na velike proizvođače koji se prije svega nalaze u proizvodnji šarana.

"Naime, maksimalni iznos koji veliki proizvođač ove ribe može tokom ove godine da ostvari je 70.000 KM podsticaja, dok je 2015. ovaj vid stimulacije iznosio 30.000 KM više, odnosno 100.000 KM", pojasnio je Stevanović.

Foto: Pixabay/DanielWanke


Tagovi

Nestašica šarana Šaran Petrovdanski post Šaran u BiH


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.