• Eurythenes plasticus
  • 08.03.2020. 13:30

Plastika i u novootkrivenoj vrsti rakova!

Istraživači sa Univerziteta u Newcastleu otkrili su novu vrstu dubokomorskih rakova (ampifoda), no to samo po sebi ne bi bilo problem da nisu otkrili u organizmu prisutnost plastike.

Foto: Depositphotos/ wildam 
  • 400
  • 37
  • 0

Istraživači sa Univerziteta u Newcastleu otkrili su novu vrstu dubokomorskih rakova (ampifoda). To samo po sebi možda ne bi izazvalo veliko čuđenje, da u njegovom tijelu, pronađenom u jednoj od najdubljih tačaka Tihog okeana, u Marijanskoj brazdi između Japana i Filipina, nije otkrivena prisutnost plastike, priopćili su iz WWF Adria.

"Odlučili smo se za naziv Eurythenes plasticus jer smo htjeli naglasiti važnost preduzimanja trenutnih i konkretnih akcija u sprječavanju gomilanja plastike u okeanima“, rekao je dr. Alan Jamieson, rukovodilac istraživanja sa Univerziteta u Newcastleu.

Kako kažu, u račiću je otkrivena prisutnost polietilen tereftalata (PET), supstance koja se vrlo često koristi u domaćinstvima, a može se pronaći u plastičnim bocama za vodu, odjeći za tjelovježbu i mnogim drugim predmetima koje svakodnevno koristimo. "Činjenica da je plastika dospjela do najdubljih i najudaljenijih mjesta na planeti pa čak i u tijelu novootkrivene vrste, još je jedan dokaz neadekvatnog zbrinjavanja plastičnog otpada“, ističe Danijel Kanski, rukovodilac morskog programa u WWF Adriji.

Istraživači službeno nazivaju novu vrstu raka "plasticus“ kako bi privukli pažnju na krizu s kojom se suočavaju naši okeani (Foto: WWF Adria)

"Situacija je alarmantna jer plastika je svugdje - u hrani koju jedemo, u vodi koji pijemo i sada čak i u životinjskim organizmima koji žive daleko od ljudske civilizacije“, dodao je Kanski.

Većina plastičnog otpada ne može se reciklirati 

Prije ulaska u morske organizme, plastični otpad prelazi dug put koji najčešće počinje u razvijenim zemljama. U konačnici  najčešće završi u jugoistočnoj Aziji, gdje njegovo upravljanje ili nije dovoljno razvijeno ili uopće ne postoji. Velika većina plastike se ne može reciklirati, zbog čega se najčešće spaljuje ili odlaže na odlagališta s kojih odlazi do rijeka, a tako i do okeana. Jednom kada stigne do vode, razlaže se na sitne komadiće koje zovemo mikroplastikom te se širi okeanom gdje je brojni organizmi mogu progutati.

Potpisan Plavi manifest: Cilj - čišći oceani i mora do 2030.

WWF je još prošle godine pokrenuo međunarodnu kampanju koja poziva na stvaranje globalnog pravno - obvezujućeg sporazuma za smanjenje plastičnog otpada, poboljšanje privrjeđivanja i zaustavljanje plastičnog zagađenja mora i okeana.

"Plastika nije pronađena u svakoj jedinki rakova, što znači da postoji nada za brojne organizme te vrste da će upozoravati javnost o raširenosti zagađenja mora samo svojim imenom. Kako bismo uspjeli zaštititi njih i brojne druge morske vrste, ali i njihova staništa, pozivamo ministra zaštite okoliša i energetike da učestvuje u stvaranju međunarodnog pravno - obvezujućeg sporazuma kojim će se zaustaviti zagađenje mora i okeana plastičnim otpadom. U isto vrijeme važna je i hitna implementacija propisa EU koji se odnose na upravljanje otpadom u Uniji“, zaključuje Kanski u priopćenju WWF Adria.


Tagovi

Univerzitet u Newcastleu Rakovi Eurythenes plasticus Plastika Plastični otpad Okeani Globalno pravno - obvezujući sporazum Morske vrste


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.