Potpisan Plavi manifest: Cilj - čišći oceani i mora do 2030.

Čak 102 nevladine organizacije za zaštitu okoliša predvođene organizacijama Seas At Risk, BirdLife Europe, ClientEarth, Oceana, Surfrider Foundation Europe i WWF potpisale su Plavi manifest za spašavanje mora i oceana do 2030. godine. Plan spašavanja predviđa konkretne radnje koje se moraju izvršiti u zadanim datumima kako bi se smanjilo stalno degradiranje i zagađenje mora i obala.

Oceani čine 70% Zemljine površine i glavni su čimbenik održavanja prirodne ravnoteže, a klimatske promjene i onečišćenja istiskuju kisik iz oceana i sve više prijete opstanku brojnih ribljih vrsta. Za uspjeh su potrebne promjene i na kopnu i na moru stoga nevladine organizacije traže da najmanje 30% oceana do 2030. bude visoko ili u potpunosti zaštićeno, prijelaz na ribolov sa slabim negativnim utjecajem, osiguravanje oceana bez zagađenja te planiranje ljudskih aktivnosti koje podupiru obnovu morskih ekosustava.

Situacija u morskom ekosustavu je kritična

Situacija u morskim ekosustavima diljem svijeta je teška, što pokazuju i nedavna izvješća UN-ovog međuvladinog odbora za klimatske promjene i UN-ove međuvladine platforme znanstvene politike o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava.

Nevladine organizacije traže da najmanje 30% oceana do 2030. bude visoko ili u potpunosti zaštićeno, prijelaz na ribolov sa slabim negativnim utjecajem, osiguravanje oceana bez zagađenja te planiranje ljudskih aktivnosti koje podupiru obnovu morskih ekosustava.

“U morima je sve više smeća, a sve manje ribe. Nemamo više vremena za odgodu rokova, sve zemlje Evropske unije, pa tako i Hrvatska moraju odlučnije krenuti u provedbu potpisanih sporazuma i direktiva za očuvanje morskog ekosustava”, rekla je Zrinka Jakl, predsjednica Upravnog odbora splitske Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, također potpisnice Manifesta. Potrebne su, dodaju, hitne akcije i Evropa može igrati vodeću ulogu u suočavanju s ovim izazovom.

Izvješće o globalnoj procjeni  biološke raznolikosti i uslugama ekosustava, pokazuje da se globalni gubitak biološke raznolikosti povećava alarmantnim tempom, ističući opasan pad prirode i ubrzane stope izumiranja vrsta. 

Evropa će do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent?

Oceani, stoji u Manifestu, pokrivaju 70% svjetske površine, djeluju kao spremište ugljika, ublažavaju klimatske promjene, reguliraju vremenske uvjete i proizvode kisik. Evropski Zeleni dogovor, podsjećaju, je vizija Evropske komisije da učini Evropu klimatski neutralnom do 2050. godine. Pruža akcije za jačanje učinkovite uporabe resursa prelaskom na čisto, kružno gospodarstvo i zaustavljanje klimatskih promjena, zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i smanjenje zagađenja. 

Više o planu spašavanja mora i oceana možete pročitati ovdje.

Od 3. do 9. februara 2020. skupina nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i prirode organizira "Tjedan oceana“. Tijekom ovog tjedna, u nizu događanja, raspravljat će, razmjenjivati ​​iskustva i rješenja o izazovima s kojima su mora i oceani suočeni.

Cjelovit Plavi manifest možete pročitati u dokumentu ispod teksta.