Osmanove pastmke od 100 KM - sve resurse imate na svojim njivama

Kada se prije 22 godina vratio u svoje rodne Hrniče koji pripadaju Mjesnoj zajednici Konjević-Polje u bratunačkoj općini, Osman Bečirović nije čekao donacije, već je sam stvorio svoj izvor egzistencije. Ovaj prijeratni prijevoznik koji je imao tri autobusa i redovne linije Bratunac - Beograd, sa suprugom Zejnom i kćerkom Nazmirom je zasukao rukave, očistio imanje.

U početku su se bavili poljoprivredom, stočarstvom, uzgojem tuka i proizvodnjom mlijeka. No, kasnije je odlučio da iskoristi vrijedne prirodne resurse.

"Kroz moje imanje protječe čista i bistra manja rijeka. Tu sam vlastitim sredstvima izgradio nekoliko bazena za proizvodnju mlađi i konzumne pastrmke. Od resornog ministarstva sam dobio prvu mlađ. To je, uz obnovu kuće, sva pomoć koju sam dobio", kazuje nam Bečirović.

Penzionerski budžet

Danas u svojim bazenima proizvodi tri tone kalifornijske pastrmke godišnje. Za pastrumku nema velikog i stalnog kupca. Konzumnu kupuju putnici namjernici, pravoslavci koji slave posne slave i poste. Ovaj 70-godišnjak je je zadovoljan  plasmanom svojih proizvoda, koji mu poboljšava penzionerski budžet.

Čudi se što mnogi povratnici čekaju da im država osigura egzistenciju, a neće da iskoriste resurse svojih imanja. Kaže kako "svi čekaju da im država osigura posao", iako ga imaju na svojim ognjištima i plodnim njivama.

"Samo treba volje za rad, a ne čekati da dobije frezu, traktor, kravu i to prodaju, a od toga mogu lijepo da žive. Kada bi svi zasijali svoje zapuštene njive i iskoristili ono što imaju, ova država bi bila naprednija", smatra Osman.

Od ikre do tanjira

Bečirović je u svojoj njivi iskoristio jedan izvor koji ljeti i zimi ima idealnu temperaturu vode. Pored njega je izgradio tri bazena u koje polaže ikru za proizvodnju mlađi. Ističe da godišnje proizvede 30.000 komada mlađi.

Proizvođači i prerađivači ribe u RS traže veću podršku za uzgoj

U njegovim bazenima, kako kaže, proces proizvodnje ribe ide od ikre do tanjira. Hranu za ribnjak dobiva iz Italije po cijeni dva eura za kilogram, a mjesečno mu treba 300 kilograma ove hrane. Cijena žive ribe je 100 maraka po kilogramu.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor