Žitopromet ratarima: Hoćete novac ili pšenicu? Ako ćete pšenicu, platite skladištenje i sušenje

Nakon što se Vlada RS obavezala preuzeti isplatu 6.000 tona pšenice domaćih proizvođača, a koja je bila uskladištena u preduzeću "Žitopromet" i zbog čega su još krajem septembra proizvođači pregovarali s upravom tog preduzeća, ratari se do subote, 13. oktorbra moraju odlučiti da li žele naplatiti ili preuzeti ovogodišnji rod svoje pšenice. 

Podsjetimo, u septembru su štrajkali radnici tog poduzeća i to zbog neisplaćenih plaća, a poljoprivrednici čija je pšenica bila uskladištena u silosima tog poduzeća tražili su ili isplatu ili mogućnost da izvezu svoju pšenicu iz silosa bojeći se da će urod preći u stečajnu masu. 

Nema novca ni za štrajkače ni za ratare - pšenica i dalje stoji u silosima Žitoprometa

Nakon odluke Vlade RS, iz Žitoprometa podsjećaju poljoprivredne proizvođače koji žele da preuzmu svoju pšenicu da su, kao i prethodnih godina, dužni da plate troškove skladištenja i sušenja, gdje je to bilo potrebno.

"Molimo sve poljoprivredne proizvođače da poštuju dati rok, jer će se nakon toga smatrati da su saglasni da naplate pšenicu od Ministarstva", navodi se u saopštenju iz "Žitoprometa".

Poljoprivredni proizvođači mogu da se jave do subote, 13. oktobra od 08.00 do 15.00 časova u prostorije "Žitoprometa". 

Za otkup 6.000 tona pšenice bit će potrebno 1,8 miliona KM za 1.100 semberskih ratara, a pšenica će ostati u silosima "Žitoprometa" za dalju preradu i omogućiti nastavak rada ove firme, navodi Capital.ba. Prema jednostavnoj računici, za 100 kg pšenice ratari će dobiti 30 KM. 

Na kraju ove sage ostaju dva otvorena pitanja - jesu li ratari prije dvadsetak dana mogli svoju pšenicu prodati za bolju cijenu, da su je uspjeli izvući iz silosa "Žitoprometa" te zbog čega su dužni platiti troškove skladištenja i sušenja pšenice koja je bila skladištena silom prilika.