Žitna pijavica može da umanji prinos i do 30 posto

Jedna od ekonomski značajnijih štetočina strnih žita je žitna pijavica. Ona oštećuje vrste iz porodice trava, a od poljoprivredno značajnih kultura iz ove porodice najveću štetu pričinjava na zobi, ječmu i pšenici.

"Ova štetočina obrazuje jednu generaciju godišnje. Prezimljava imago ispod suhog lišća i biljnih ostataka. U proljeće, nakon zimske dijapauze javlja se imago, postaje aktivan i hrani se prvenstveno na zobi, ječmu, pšenici i drugim vrstama iz porodice trava. Nakon dopunske ishrane dolazi do parenja, nakon čega ženke polažu jaja u nizovima na licu lišća. Piljenje larvi se javlja u narednih četiri do šest dana u zavisnosti od temperature", navodi savjetodavac Snežana Radovanović i dodaje da larve prolaze kroz četiri larvena stepena tokom kojih se intenzivno hrane.

Ulutkavanje se odvija u površinskom sloju zemljišta, a nakon tri do četiri sedmice izlazi imago nove generacije.

Štete nanose odrasle jedinke i larve

Najveće štete nanose larve četvrtog stepena sa učešćem od 70 posto od svih šteta koje ova vrsta nanosi.

"Odrasle jedinke se pojavljuju u proljeće i dolijeću na polja koja su pod strnim žitima i tu se okupljaju u grupe u kojima provode veći dio života. Na taj način nastaju karakteristične štete u takozvanim oazama. Odrasle jedinke proizvode oštećenja u vidu dugačkih i uskih perforacija na listu, pri čemu se list lako može pocijepati. Simptomi uslijed ishrane larvi su drugačiji, jer one oštećuju list sa gornje strane sve do epidermisa na naličju", kaže savjetodavac i dodaje da na taj način ostavljaju za sobom izgrižen list u vidu prozorčića.

Može da umanji prinos i do 30 posto

Radovanović kaže da najveće štete nastaju kada dođe do oštećenja lista zastavičara, jer tada dolazi do redukcije fotosintetske aktivnosti što utiče na smanjenje prinosa. Pri jačim napadima može doći do sušenja kompletne lisne mase i pojave manjih ili većih oaza u polju, a prinos može biti smanjen do 30 posto. Za suzbijanje ove štetočine postoji nekoliko načina, a najčešće primjenjivani je hemijska zaštita.

Jedna od preventivnih mjera je duboka jesenja obrada zemljišta, kojom se žitni balac unosi u dublje slojeve i tako se uništava. Ratari koji uzgajaju pšenicu, ali i ostale strne žitarice poput zobi i ječma trebalo bi da obilaze svoje usjeve u kritičnom periodu, odnosno u onome kada lema pravi štete.

"Agrotehničke mjere mogu uticati na smanjenje šteta koje pričinjava ova štetočine. Đubrenje ima uticaja na privlačnost pojedinih usjeva prema žitnoj pijavici, pa tako pretjerano đubrenje azotom može imati za posljedicu povećanje atraktivnosti usjeva, dok povećano đubrenje kalijumom može imati repelentno dejstvo", kaže ovaj stručnjak i navodi da otporne sorte mogu značajno uticati na smanjenje šteta kao i na samu značajnost žitne pijavice.

Najčešće se upotrebljavaju insekticidi

Upotreba insekticida je ipak najčešći način suzbijanja ove štetočine i opravdana je samo kada je pređen prag štetnosti. Prag štetnosti za imaga iznosi prisustvo od osam do 15 jedinki po metru kvadratnom dok je za larve od pet do 10 jedinki po metru kvadratnom.

"Suzbijanjem imaga sprječava se polaganje jaja, a samim tim i početna brojnost populacije čime bi trebalo da se smanje štete nastale ishranom larvi. Problem u suzbijanju može predstavljati razvučeno dolijetanje imaga na usjev kao i razvučeno polaganje jaja", kaže Radovanović i dodaje da su od insekticida za suzbijanje žitne pijavice registrovani preparati na bazi aktivnih materija: alfa-cipermetrin, bifentrin, cipermetrin, deltametrin, hlorpirifos.