Žetva pšenice najčešće započinje u 11 sati: Ciljajte 13,5 % vlage i stalno podešavajte kombajn

Kako se približava žetva pšenice, proizvođači se sve manje mogu oslanjati na kalendar, a sve više na stvarno stanje usjeva. Upravo to naglašava prof. dr. sc. Bojan Stipešević, ističući kako je pravovremena procjena zrelosti ključna za postizanje optimalnih prinosa i kvalitete zrna.

Prema njegovim riječima, ovogodišnja pšenica prošla je povoljan period nalijevanja zrna, uz dobro očuvano zdravstveno stanje lista i razvijen korijenov sistem koji je osigurao dovoljno vlage i hranjiva.

Kada započeti žetvu?

Optimalan trenutak žetve nastupa kada vlaga zrna padne na približno 13,5 posto, što se smatra tehnološki prihvatljivim nivoom. "To je vlaga pri kojoj zrno ne zahtijeva dodatno sušenje, čime se izbjegavaju dodatni troškovi", objašnjava sugovornik.

Ipak, kod većih površina organizacija rada često diktira raniji ulazak u polje. U takvim situacijama proizvođači moraju računati na troškove sušenja. S druge strane, ni presuho zrno nije prednost jer se ne plaća iznad standardne vlage.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte našeg stručnjaka u komentarima ili na e-mail: isavjeti@agroklub.com

Osim laboratorijskih metoda, na terenu se i dalje koriste jednostavne procjene. Stipešević navodi kako se zrno može provjeriti i "pod zubom". "Ako se zrno lako pregrize, još nije spremno za žetvu. Takvoj pšenici treba još sedmica do dvije", istaknuo je.

Pouzdanija metoda je korištenje instrumenata za mjerenje vlage. "Jedna prikolica s pogrešnom vlagom može vas koštati više nego sam uređaj“, naglašava profesor.

Važnost pravilnog podešavanja kombajna

Prije početka žetve preporučuje se obaviti probne otkose kako bi se kombajn pravilno podesio. Posebnu pažnju treba obratiti na nož hedera. "Ako je prevlažno kosa neće moć otkositi slamu kako treba i zagušit ćemo heder. Zbog vlage zraka i rose u jutarnjim satima slama postaje žilava i ne da se lijepo rezati", upozorava Stipešević.

Dakle, uvijek vrijedi pravilo: "Prvo vlaga zrna, stanje slame pa tek onda žetva", ističe dodavši da se ne ide se u žetvu dok ima rose, niti barem sat i po nakon nje.

Kako kaže, otkos najčešće započinje oko 11 sati, a tokom dana potrebno je prilagođavati postavke kombajna jer se vlaga zrna smanjuje, a lom zrna može uzrokovati dodatne finansijske gubitke.

U uvjetima velikog pritiska, žetva se često produžuje i u večernje sate. Zato je važno osigurati tehničku ispravnost mašina, uključujući rasvjetu. Kontrola kvalitete zrna tokom istovara također je nužna kako bi se pravovremeno prilagodile postavke kombajna.

"Kombajn treba s vremena na vrijeme podesiti, pogledati šta se događa pa i stati, zagrabiti i procijeniti kakav je kvalitet zrna da bi izbjegli dodatne finansijske gubitke", upozorava.

Utjecaj tržišta na isplativost proizvodnje

Na pitanje o cijenama, Stipešević otvoreno kaže: "Ako nemate gotovo 10 tona po hektaru, trenutne cijene nisu zadovoljavajuće". Dodaje kako su visoki troškovi proizvodnje i globalni tržišni pritisci doveli do situacije u kojoj proizvođači teško ostvaruju profit.

Posebno ističe utjecaj velikih svjetskih proizvođača. Australija i Argentina ostvarile su visoke prinose, što je povećalo ponudu i snizilo cijene na tržištu. Uz to, upozorava na špekulacije na berzama koje često nemaju veze sa stvarnim stanjem na poljima.

U Semberiji očekuju vrhunske prinose, možda i rekordne!

"Ako su ratari nabavljali repromaterijal prije zatvaranja Hormuškog moreuza i rasta cijena energenata, mogli bi se pokriti s cijenom od 170 do 180 eura po toni. Ipak bojim se da je ovih 150 eura samo za one koji su ostvarili bolje prinose", poručio je.