U Semberiji očekuju vrhunske prinose, možda i rekordne!

Iako se sa žetvom moglo sačekati još koji dan, kombajni su ušli u polja ječma širom Semberije. Žetvu su uglavnom započeli ratari koji obrađuju više desetina hektara zemlje, kako bi sve poslove stigli obaviti na vrijeme. Zrno ima oko 9 do10% vlage, ali slama ima veću vlagu.

Domaćin iz zaseoka Kovanluci u Amajlijma, Jovica Dragojlović ovršio je ječam kojeg je u jesen zasijao na tri duluma, koristeći rod za potrebe svoje farme.

"Prinos je oko 7 tona po hektaru", kaže Dragojlović.

Očekuje dobar prinos pšenice

Ukupno obrađuje oko 200 do 300 duluma zemljišta, od toga je na oko 80 duluma pšenica ove godine. Na Dragojlovićevim parcelama dominiraju RWA sorte pšenice Solenzara, Obiwan, Sofru i nova Su Canolon, naročito je ove godine zadovoljan Solenzarom i Obiwanom, ali je ostao vjeran i staroj novosadskoj sorti Simonida koju ima na nekoliko hetktara.

"Prošle godine, koja je sudeći po vremenskim uslovima bila lošija, ostvario sam 9,5 t zrna na ha pšenice ako i ove godine postignem toliko biću prezadovoljan", dodaje.

Kukuruz je posijao na oko 100 duluma, ovaj domaćin bira uglavnom ZP i RWA hibride nešto viših grupa FAO zrenja, a od jednog dijela pravi i silažu. Veliku nadu polaže u novi hibrid Orinoco koji je htio da isproba na svojim parcelama.

U ovom dijelu Semberije nema prisustva ljulja u strnim žitima, pa je herbicidni tretman finansijski povoljniji. U parcelama su bili prisutni uobičajeni širokolisni korovi pa je ratar iz Amajlija korove rješavao samo jednim tretmanom herbicidom Secator, kao i svake godine, što čini veliki uštedu u proizvodnji.

Velika ulaganja, a cijena nepoznata

Što se tiče zaštite bilja od bolesti, primijenio je fungicidni tretman lista, a kasnije i klasa. Prisustvo štetočina, prvenstveno leme nije uočeno tako da insekticide nije koristio.

"Što se tiče ječma i pšenice sve sam agrotehničke mjere ispoštovao i obavljao na vrijeme. Ova godina za sve ratarske kulture je dobra, a naše zemljište je visoke klase tako da očekujemo i odlične prinose ako sve bude u redu do kraje proizvodne godine", priča nam.

Prehranu je obavio KAN-om 20 kg po dulumu, odnosno 200 kg/ha u dva navrata. A kada radi drugi fungicidni tretman, odnosno tertman klasa, dodaje vodotopivo đubrivo YARA određene formulacije, tako radi unazad par godina i pokazalo se učinkovitim, ističe naš sagovornik.

Nestabilno vrijeme pogodovalo razvoju gljivica na klasovima pšenice

Prema mnogim procjenama ove godine bi se u Semberiji mogli ostvariti rekordni prinosi pa čak oko 10 t po ha, a mjestimično i više. Za desetak dana krenut će žetva i pšenice zavisno od ranostasnosti sorte.

U ovom periodu godine pred žetvu vječito vlada isto pitanje i nezadovoljstvo oko otkupne cijene pšenice, o minimalnoj otkupnoj cijeni se za sad samo spekuliše, ali zvanično niko još ništa ne potvrđuje. "Obično ovršemo i predamo pšenicu pa se tek onda definiše cijena kada budemo dovedeni pred svršen čin", ističu ratari Semberije.

Šta će s farmom, ni sam ne zna

Inače, Dragojlović posjeduje i farmu muznih krava, trenutno se u objeku nalazi 35 grla, a ovaj kraj je poznat po proizvodnji mlijeka.

"Kao što ste upoznati sa otkupnom cijenom mlijeka i njenim padom još za 20 feninga, proizvodnja mlijeka je u ovom području postala neizvjesna i to nam je trenutno najveća bolna tačka. Mnogi proizvođači u ovom kraju planiraju da drastično smanje proizvodnju, mi još ništa nismo odlučili i u velikoj smo dilemi šta uraditi, kaže Jovica.

Farme su, priča nam namjenski građene i adaptirane, a preko noći se ne može donijeti odluka i proizvodnju preorjentisati na nešto drugo ili na neku drugu stočarsku granu poljoprivrede.

"Prilikom predaje mlijeka otkupljivač konstantno vrši analizu i kvalitet mora biti na vrhunskom nivou, zadovoljavajući sve parametre, masnoća, prisustvo aflatoksina, a osim toga i Ministarstvo poljoprivrede mjesečno ima dvije svoje kontrole. Ulaganja i pritisci su ogromni, a proizvodnja više nije rentabilna", nastavlja naš sagovornik.

Prošle godine je resorno Ministarstvo obezbijedilo jednokratnu pomoć od 330 KM po grlu, a ove se godine spominje cifra od 500 KM što bi, kako ističe, bila velika olakšica za poljoprivredne proizvođače. Kao i ostale grane poljoprivrede najviše ih remeti uvoz na štetu domaćeg proizvođača. Smatraju da je 90% domaćih potreba iz uvoza, a kada bi se samo malo taj procenat umanjio domaćem proizvođaču bi bilo znatno lakše.