Jaka pojava žitnog pivca na ljulju

Žitni pivac (Anisoplia spp.) je štetna vrsta koja spada u porodicu listorožaca (Scarabaidae). Radi se o kornjašu čija je veličina od 12-15 mm, pokrilje je kestenjaste boje, a na gornjem dijelu uz nadvratni štit ima tamniju četvrtastu mrlju.

Štetočina ima dvogodišnji razvoj. U tlu prezimljava kao grčica (ličinka bijele boje sa tamnom glavom, čiji razvoj traje do 22 mjeseca). Odrasli se javljaju tijekom juna i jula i dobri su letači, literatura navodi da mogu preletjeti i do 12 km. Ženke odlažu jaja u tlo, najčešće na strništima, tako da nije dobra uzastopna sjetva žita.

Visoke temperature pogodovale pojavi žitnog pivca 

Ovaj kukac najčešće se javlja u stepskim dijelovima Moldavije, južnim dijelovima Rusije,Turskoj i dr. Prema podacima iz literature pojava žitnog pivca veže se uz sušnije godine, no ova godina to svakako nije. Obzirom da je riječ o termofilnoj vrsti Izrazito visoke temperature koje su vladale u drugoj polovici juna vjerojatno su pogodovale ovoj jakoj pojavi.

Toplinski val u junu "pržio" Evropu - izgledi za jednogodišnje usjeve nisu najbolji?

Hrani se biljkama iz porodice Poaceae. Na klasovima strnih žita hrani se zrnjem u doba mliječno-voštane zriobe. Na pšenici jedan odrasli insekt može oštetiti i do 10 klasova. Velika populacija ove štetočine uočena je na ljulju koji se nalazio u fenofazi mliječno-voštane zriobe.

Grčice prave štete u tlu na korijenu. Praćenje pojave žitnog pivca vrši se kao i za ostale zemljišne štetočine pregledom tla. Kritičan broj je 20 grčica/m² prije sjetve žitarica ili 3 grčice/m² prije sjetve okopavina.

Suzbijanje štetočine

Hemijsko suzbijanje odraslih oblika potrebno je provoditi kad se utvrdi 3-5 odraslih oblika/m² u doba mliječne zriobe žita. Pravilnom agrotehnikom može se spriječiti jaka pojava štetočina. Jedna od agrotehničkih mjera je rano zaoravanje strništa jer ženke odlažu jaja tijekom augusta u tlo. Time se može uništiti preko 50 % odloženih jaja kao i malih grčica. Druga važna agotehnička mjera je pravilan plodored.

Za hemijsko suzbijanja hrušteva, dozvolu imaju na nekim ratarskim kulturama samo sredstva za suzbijanje zemljišnih štetočina i to tretiranje tla. Sve navedene činjenice od kritičnih brojeva pa sve do suzbijanja odnose se na strna žita.

Pojava na ljulju koji je dio pašnjaka koji se ne preorava, upozorava nas na praćenje ove štetočine i sljedećih godina kako na toj kulturi, tako i na strnim žitima.

Autorica: Jadranka Berić, dipl.ing. zaštite bilja, Ministarstvo poljoprivrede 

Izvor: www.savjetodavna.hr