Za one s kasnijim rokovima - na koje stvari paziti pri sjetvi kukuruza?

Sjetva kukuruza je u toku, stoga donosimo nekoliko savjeta na koje trebate da obratite pažnju.

Ono što prethodi sjetvi je svakako pravilan odabir hibrida iz ogovarajuće FAO grupe zrenja. Brojevne oznake FAO grupe zrenja su međunarodne i zavise od dužine vegetacionog perioda samog hibrida. Najraniji su hibridi FAO grupe zrenja 100 i njihov vegetacioni period iznosi 90 dana. FAO grupa 200 ima vegetacioni period 90 do 110 dana, svaka sljedeća FAO grupa 300, 400, 500, 600 imaju po 10 dana duži vegetacioni period. Najkasniji hibridi nose oznaku FAO 1000. Na našem području se gaje hibridi od  FAO 200 do 700 grupe zrenja.

Po pravilu, što je hibrid raniji, obično je manjeg prinosa, ali i ranije se skida sa polja što ima prednost kod pravovremene pripreme zemljišta za jesenju sjetvu. Zatim, zrno se dobro osuši što smanjuje troškove prilikom skladištenja. Kada želite odabrati kukuruz za pravljenje silaže, preporuka je da se odlučite za hibride iz FAO grupe 500 do 700 tj. one hibride koji ostaju dugo zeleni i oni nose obično oznaku "Stay green". Proizvođači čije se parcele nalaze na višoj nadmorskoj visini moraju birati hibride sa nižom grupom zrenja do FAO grupe 400 iz razloga što je suma temperatura manja, a poznato je da je kukuruz kultura koja voli toplotu. Pojedini hibridi novije generacije imaju oznaku "Aqua max" što govori da se radi o hibridima tolerantnim na sušu, te se pojedini proizvođači odlučuju i za takve hibride.

Kako izračunati normu sjetve?

Kad smo pravilno izabrali hibrid, pristupamo sjetvi. Sjetva kukuruza je vrlo važna agrotehnička mjera. Sa sjetvom se kreće kada je temperatura sjetvenog sloja oko 10°C i kada prođe opasnost od česte pojave kasnih mrazeva. Ova godina je specifična jer su više temperature rano nastupile tako da se nešto ranije započelo sa sjetvom kukuruza. Hibridi novije generacije trpe gušće sklopove biljaka od 75.000 do 80.000 biljaka po hektaru. Na taj način se ostvaruju visoki prinosi po jedinici površine, ali su i ulaganja u proizvodnju veća. Norma sjetve zavisi od više faktora, a izračunava se po formuli čistoća x klijavost/100. Sjeme se sije na dubini od oko 4 do 7 cm, ni suviše plitko da bi izmrzlo ili ga pojele ptice niti previše duboko jer se period nicanja produžava.

Sjetva se obavlja uglavnom pneumatskim sijačicama, s razmakom oko 70 cm između redova, a razmak biljaka u redu zavisi od hibrida. Prije same sjetve bilo bi dobro provjeriti zemljište na prisustvo štetočina. Ako su pretkulture bile trave, djeteline ili DTS, velika vjerojatnost je pojave žićnjaka pa se preporučuje dodati neki od zemljišnih insekticida ili što je u posljednje vrijeme češći slučaj upotreba već tretiranog sjemena.

Ove godine krenulo se ranije sa sjetvom

Dr. Dragiša Lopandić, zaposlen u Institutu za kukuruz "Zemun polje", prenosi nam informacije sa terena i upućuje na neke pojedinosti: "Lijepo vrijeme je mnoge poljoprivredne proizvođače izmamilo da nešto ranije krenu sa sjetvom kukuruza. Ove godine jedan proizvođač sjetvu kukuruza je započeo 21. marta što je vrlo rano i što ne pamtim u svojoj praksi, ali iz tog razloga nicanje je trajalo mjesec dana. Tako ranu sjetvu ne bih preporučio. Ono što je za pohvalu ove sezone da je predsjetvena priprema obavljena kvalitetno i sa manjim brojem prohoda to se odnosi na parcele gdje je bila zimska brazda, zimsko oranje obavljeno u novembru ili decembru. Savjetujem većim poljoprivrednim proizvođačima da sjetvu obave sa više hibrida iz različitih vegetacijskih grupa."

Pretpostavlja se da je u Semberiji i Posavini 80% sjetve kukuruza već obavljeno.