Vrijeme je za fungicidni tretman ječma: Kojim preparatima?

U usjevima ječma se uočava vertikalno širenje simptoma bolesti ka zastavičaru - vrijeme je za drugi fungicidni tretman. Vremenski uslovi u proteklom periodu su bili povoljni za razvoj i širenje patogena u usjevima ječma. Trenutno se može uočiti prisustvo simptoma mrežaste pjegavosti ječma, pepelnice strnih žita kao i aktivnost štetočina, odnosno lisne uši koja prenosi viruse, poput žute patuljasti koja uzrokuje žutu pjegavost ječma.

Od čega zavisi procenat zaraženosti?

Procenat zaraženih biljaka je različit jer je u direktnoj vezi sa rokom sjetve, bujnosti usjeva, plodoredom, primijenjenim agrotehničkim mjerama kao i do sada sprovedenim mjerama zaštite. Najzaraženiji su usjevi iz ranih rokova sjetve, sa gustim sklopom biljaka, uskog plodoreda i u regionima gdje se žita tradicionalno gaje na većim površinama. 

Značajno vertikalno širenje simptoma navedenih oboljenja ka listu zastavičaru, upućuje na potrebu sprovođenja drugog fungicidnog tretmana za zaštitu ječma. 

Zaštita od bolesti lista u fazama zastavičara je od izuzetne važnosti za očuvanje lisne mase i neometano odvijanje fizioloških procesa u biljci, što je preduslov za postizanje visokih prinosa. Kod ječmova koji su ušli u fazu zastavičara i gdje se registruje širenje simptoma bolesti, preporučuje se sprovođenje tretmana nekim od registrovanih fungicida na bazi sljedeće aktivne materije (uz primjenu gornjih doza):

• mefentriflukonazol+kresoksim-metil (0,6-1 l/ha);
• tebukonazol+protiokonazol+spiroksamin (0,7-1 l/ha);
• benzovindiflupir+protiokonazol (0,5-1 l/ha);
• protiokonazol+prokvinazid (0,75-1 l/ha);
• protiokonazol+spiroksamin (0,75-1 l/ha);
• biksafen+protiokonazol (0,6-0,8 l/ha);
• biksafen+protiokonazol (0,75-1 l/ha);
• spiroksamin+protiokonazol+tebukonazol (1,25 l/ha);
• tebukonazol+biksafen (1-1,25 l/ha);
• biksafen+fluopiram+protiokonazol (0,9-1,2 l/ha).

U usjevima se, osim simptoma bolesti, uočava i aktivnost štetočina: lisnih ušiju i žitne pijavice. 

Činjenica je da je zbog klimatskih promjena došlo do pojave mnogih patogena koji dugo nisu bili zastupljeni. Redovnom i blagovremenom primjenom fungicida, kao i izborom otpornih sorti možemo umanjiti mogućnost patogenu da ostvari zarazu.