Visoke temperature stvaraju probleme za ozime usjeve

Topla zima, bez snijega, s visokom temperaturom pogađa ozime usjeve i nije garant dobrog prezimljavanja. Neprimjereni uslovi će dovesti do problema u razvoju i jarovizaciji usjeva. Biljke na poljima neće steći otpornost na niske temperature koje bi se mogle javiti krajem zime.

Postoji opravdan strah uzgajivača da može doći do izmrzavanja biljaka koje prolaze kroz intenzivan rast. U mnogim slučajevima može doći do katastrofalnih posledica. Pojava hladnih vjetrova i temperatura ispod nule je za očekivati. Snježni pokrivač je bio najbolja zaštita od takvih vjetrova, ali njega sada nema. U samom biljnom tkivu nema dovoljno materija, poput šećera, koje pridonose otpornosti na hladnoću. Na udaru su žitarice, ali i ozima uljana repica.

Usjevi intenzivno rastu

Rast korijena je intenzivan. Kada iščupate biljke, možete vidjeti svijetle, nove korjenove žile. Na repici pogledajte zonu korijenovog vrata. Ako uočite novoformirane pupoljke i mlada razgranjenja biće vam jasno da biljka ne miruje.

Ozimi ječam je najosjetljiviji na povišene temperature u ovom periodu. Procesi jarovizacije neće biti završeni. Istovremeno može doći do smanjenja prinosa, jer neće doći do formiranja nosioca plodnosa. Iznenadni stres uslijed zahlađenja posebno može biti problem kod vrsta s plitkim korijenom.

Dodatni problem

Kada se ovako toplo vrijeme udruži sa učestalim padavinama koje povećavaju vlažnost zemljišta i vazduha, stvaraju se optimalni uslovi za pojavu raznih infekcija. Korovi imaju intenzivan rast kojega inače sprečavaju snježni pokrivač i hladnoća. Oni oduzimaju hraniva od usjeva.

Štetočine su aktivne i mogu se pojaviti u brojnoj populaciji. To će najviše biti problem za uljanu repicu. Njene štetočine postaju aktivne već na temperaturi iznad 5ºC. Potrebno je često obavljati nadzor usjeva i primijeniti zaštitna sredstva ako je to opcija i nema najave da će doći do zahlađenja koje bi moglo suzbiti štetne organizme.

Blaga zima nikako ne pogoduje strnim žitaricama - zaštita je obavezna

Osnovni problem su bolesti kojima ovakvi uslovi pogoduju. Podaci s terena pokazuju da je sve više prijavljenih parcela pod ozimim usjevima na kojima su se javili simptomi infekcije.

Obavezna proljetna prihrana

Kako bi djelovali na što brži i bolji oporavak, usjev treba u proljeće tretirati biostimulatorima i folijarnim đubrivima. Oni će omogućiti da se brzo nadoknade gubici u mineralima. To se prije svega odnosi na željezo, bor, bakar, cink.

Ostaje nam da se nadamo da krajem zime ili početkom proljeća neće doći do naglog zahlađenja s ekstremno niskim temperaturama i velikih količina padavina što može umanjiti prinose.