Visoke temperature i vreli talas odigrali svoje: Manje žitarica u Španiji i Francuskoj

Ovogodišnja žetva žitarica neće biti obilna kako je prvobitno procijenjeno. Španiju i jug Francuske je pogodio vreli talas koji je uveliko uticao na ratarske usjeve.

U Uniji poljoprivrednika i stočara za lošu žetvu i manje prinose, nego je prvobitno procijenjeno, krive visoke temperature sredinom i krajem maja, navodi Agroinformacion.

U nekim regijama žetva prepolovljena

Zbog ekstremno visokih temperaturnih vrijednosti pojedina područja će ostati bez 50 posto svog uroda. Takav slučaj je u Castilla y Leonu, jednoj najbogatijih regija na državnom nivou kada su u pitanju žitarice. Poslije dobre prognoze u aprilu, pravo razočaranje je stiglo u maju. Živa u termometru je dostizala 30ºC što je rezultiralo da žetva u pojedinim područjima Valladolida, Ávile, Segovije ili Zamore bude prepolovljena. Slična situacija je i u drugim regijama. U Kataloniji je poslije aprilskog mraza izazvanog olujom Ciril dodatnu štetu pričinio vreli talas. U Castilla la Mancha će žetva biti manja za 22 posto krušne pšenice i 10 posto manje ječma.

Trenutno se očekuje da bi prosječna žetva mogla da bude oko 1.750 do 2.500 kg/ha ječma, od 1.000 do 2.700 kg/ha za raž u zavisnosti od regije.

Francuski ratari u istoj situaciji

Slična situacija je u Francuskoj, posebno na jugu zemlje. Jean-Charles Deswarte, stručnjak Instituta za bilje, Arvalis, dao je pregled stanja površina pod žitaricama, prenosi terre_net. Naveo je da je zahvaljući dobrim uslovima u vrijeme sjetve ozimih i dobre snabdjevenost zemljišta vlagom sve imalo pozitivan učinak na njihov rast i razvoj. No, kraj perioda vegetacije zadesile su visoke temperature i izostanak padavina.

Zabrinjavajuće su prognoze koje najavljuju da će junske temperature biti iznad prosjeka. Prema Deswartesu, krajnji jugoistok je u najvećem riziku zbog višemjesečnog deficita padavina. Podsjeća da u zavisnosti od perioda izloženosti vodenom stresu i faze usjeva uticaj može biti različit. Razvoj klasa i nalijevanje zrna se odvija u uslovima nedostatka vlage što će za sobom povući i nedovoljnu snabdjevenost biljaka azotom koji je odgovoran za rast i razvoj. U tom slučaju zahvaćena je lisna površina, plodovi ostaju šturi, najstariji listovi prerano stare. 

Ondje je žetva ječma već počela, a spreman je bio deset dana ranije u odnosu na prošlu godinu. Vrelo i suvo vrijeme u maju je ubrzalo dozrijevanje. Kod ječma, krušne i durum pšenice, gubitak prinosa bi mogao da bude od 20 do 25 posto.

Visoki troškovi proizvodnje

Istovremeno sa smanjenjem uroda ide i povećanje troškova proizvodnje. Oni ne prestaju rasti što stvara zabrinutost diljem EU. Porast u odnosu na prošlu godinu je značajan i dostiže 215 posto za dizel, 77 posto za električnu energiju i više od 30 posto za đubriva i zaštitnih sredstava.