Uspješan razvoj soje zavisi od agroekoloških uslova

Dobra poljoprivredna mera znači da se soja uzgaja u odgovarajućim agroekološkim uslovima. Time se omogućuje njen produktivan rast i razvoj. Ratari moraju poznavati optimalne potrebe ove kulture za najznačajnijim činiocima - zemljištem, vodom, toplinom i svjetlosti.  

Zemljište mora biti aerirano

Soja zahtijeva plodno, rastresito, dobro aerirano zemljište, sa dubokim oraničnim slojem, neutralne pH reakcije. Ukoliko je dobro obezbijedite vodom i hranjivim materijama, onda nije posebno zahtjevna prema tipovima zemljišta.

Soja stupa u simbiotski odnos sa zemljišnim bakterijama koje fiksiraju dušik (Rhizobium i Bradyrhizobium), koje žive u kvržicama korijena soje. One uzimaju dušik iz atmosfere i pretvaraju ga u oblik koji pogoduje ishrani biljke. Za njihov razvoj potreban je zrak, zbog čega je dobro aerirano zemljište važan preduslov za uspješnu proizvodnju soje.

Ukoliko su bakterije koje fiksiraju dušik aktivne, one snabdijevaju biljku soje potrebnim dušikom, a to smanjuje potrebu za đubrenjem.

Da biste vidjeli da li su bakterije aktivne, potrebno je presjeći kvržice. Ukoliko je boja ružičasta ili crvena, to znači da su aktivne.

Od količine vode u periodu nalivanja zavisi prinos

Potrebe soje za vodom nisu jednake tokom različitih faza rasta i razvoja soje. U vrijeme sjetve zemljište u sjetvenom sloju treba biti vlažno. Tokom početnih faza rasta i razvitka soje, dobro je da bude u blagom deficitu sa vlagom. Tada je soja prisiljena da razvije moćniji korijenov sistem, koji u potrazi za vodom ide u veću dubinu, što će biti veoma značajno u kasnijim fazama rasta i razvoja, u ljetnim mjesecima, kada je deficit vlage najviše izražen. U periodu cvjetanja, oplodnje i formiranja mahuna soja dostiže prvi maksimum u potrebama za vodom, a ako tada nema dovoljno vode, slabije će formirati mahune i imati manji broj zrna. U periodu nalivanja mahuna / zrna (kraj jula, početak augusta), dolazi do drugog maksimuma u potrebama za vodom. Od količine vode koja je na raspolaganju u ovoj fazi, najviše zavisi prinos. Poslije nalivanja zrna, potrebe soje za vodom naglo opadaju, jer je biljka spremna za žetvu.

Za uspješnu proizvodnju soje potrebno je oko 600 mm padavina tokom vegetacijskog perioda, ali ukoliko je povoljan raspored, ova količina može biti i manja. 

Toplina je soji neophodna

Soja je toploljubiva biljka, pa je toplina neophodna za rast i razvoj soje. Sije se kada temperatura zemljišta u sjetvenom sloju dostigne 10°C. Soji godi toplo vrijeme tokom porasta i razvoja, a ako je usjev dobro obezbijeđen vodom, nema temperaturnog limita u proizvodnji soje.

Svjetlost utiče na cvjetanje soje

Soja jako reagira na intenzitet i dužinu trajanja dnevnog osvjetljenja. Ukoliko je intenzitet osvjetljenosti biljaka smanjen, zbog zakorovljenosti ili pregustog sklopa, soja raste sporije, formira manji broj koljenaca (nodija), grana i mahuna, a to dovodi do manjeg prinosa. Dužina trajanja dnevnog osvjetljenja direktno utiče na cvjetanje soje, odnosno prelazak biljke iz vegetativne u reproduktivnu fazu. 

Izvor: brošura "Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda u proizvodnji soje u Srbiji", Jegor Miladinović i Slaven Prodanović