Uskoro kreće jesenja sjetva - obezbjeđene potpore, ali šta sijati?

Za samo par nedjelja kreće jesenja sjetva, ali veliki broj poljoprivrednika o tome još uvijek ne razmišlja dok će oni koji se ipak odluče za nju, morati mijenjati sjetvenu strukturu. 

Riječ je o tome da će dosadašnju primarnu žitaricu - pšenicu, ove vegetacijske godine zamijeniti uljane biljke, prije svega suncokret i soja. 

Iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatraju da su procjene ratara što se tiče predstojeće sjetve ispravne i da će ove godine na oranicama biti posijane neke druge ozime strnine dok će pšenica biti manje zastupljena, prije svega iz razloga što prinosi ne mogu preći šest tona po hektaru. Pored toga i veoma je niska otkupna cijena za ovo žito.

Ne isplati se više proizvodnja pšenice ?

"Većina proizvođača nema svoje skladišne kapacitete, da bi mogli mirno čekati bolju cijenu. No, protekli period od prije par godina dokazao je da ovo ne mora biti pravilo pa je nekoliko mjesci nakon žetve, cijena za pšenicu i dalje veoma niska", navodi za Nezavisne, Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika RS. 

U posljednje vrijeme dolazi do povećanja površina pod uljanom repicom, a kako kaže Marinković, za ovu uljaricu postoji tržište a i cijene su joj prihvatljivije u odnosu na one za pšenicu. 

Što i kako sijati i saditi u jesen?

Prema riječima poljoprivrednika, u jesenjoj sjetvi najčešće su sijali pšenicu i ječam, ali niske cijene uticaće u mnogome na izbor usjeva jer prosto ne isplati se ulagati novčana sredstva. 

Pored niskih otkupnih cijena, uzrok manje posijanih površina su takođe i visoke cijene goriva i drugog repromaterijala tako da proizvodnja više nije ekonomski isplativa. 

Regresirano dizel gorivo i ove jeseni

U Ministarstvu poljoprivrede RS navode da će podrška u vidu repromaterijala za jesenju sjetvu (kao i za proljetnu) biti prvenstveno kroz regresirano dizel gorivo. Ovu mjeru već duži niz godina imaju jedino poljoprivredni proizvođači u Republici Srpskoj i ona predstavlja značajnu finansijsku potporu sjetvi. 

Isplaćeno oko 4 miliona KM podsticaja za pšenicu

"Pravo na ovu vrstu potpora u tekućoj godini, ostvarilo je 15.220 korisnika iz 64 opštine ili grada u RS. Podrška je bila dovoljna da pokrije 122.912 hektara poljoprivrednog zemljišta, a ukupno je odobreno 12.291.196 litara dizel goriva po regresiranoj cijeni od 0,60 KM/l. Za ovu vrstu podsticaja iz agrarnog budžeta biti će izdvojeno 7.374.717 KM", navode iz resornog ministarstva.

Za vrijeme jesenje sjetve u 2019. godini posijano je ukupno 69.091 hektara, a od te površine pšenica se nalazila na 43.670 ha ili na oko 63% ukupnih sjetvenih površina.