Učinite sebi uslugu i dobro usitnite žetvene ostatke

Na području naše zemlje berba kukuruza je ove godine počela nešto ranije nego obično. Razlog tome je ekstremno visoka temperatura tokom jula i avgusta koja je ubrzala sazrijevanje, što je na nekim mjestima dovelo do skidanja usjeva još tokom prethodnog mjeseca. Osim toga, nedostatak padavina i dug sušni period, naročito u kritičnim fazama razvoja kukuruza, negativno su uticali na nalivanje zrna, a samim tim i na prinos, koji je na mnogim lokalitetima, nažalost, desetkovan.

Humus, humus, humus

Ipak, nakon berbe, ne treba izostaviti jednu važnu agrotehničku mjeru koja direktno utiče na plodnost, ali i mikrobiološke i fizičke osobine zemljišta. Zaoravanjem žetvenih ostataka kukuruza, između ostalog, doprinosimo poboljšanju strukture zemljišta, ali ga i obogaćujemo značajnim količinama azota i fosfora, a naročito kalijuma koji su neophodni za normalan rast i razvoj biljaka.

Kukuruzovina predstavlja odličan izvor organske materije čijim se unošenjem značajno povećava sadržaj humusa u zemljištu, popravlja vodno-vazdušni režim kao i sposobnost zadržavanja vlage, što je posebno važno u sušnim godinama. Humus je bogat izvor hrane korisnim mikroorganizmima u zemljištu čija aktivnost povoljno utiče na stvaranje mrvičaste strukture.

Žetveni ostaci kukuruza se odlikuju visokim sadržajem ugljenika, ali smanjenom količinom azota, pa je u tom slučaju razgradnja nešto sporija. Mikroorganizmi tada mogu privremeno vezati mineralni oblik azota iz zemljišta. Zato je važno adekvatno obaviti usitnjavanje biljnih ostataka čime se omogućavaju uslovi za njihovu razgradnju.

Spas od erozije

Pravilnim korištenjem žetvenih ostataka smanjuje se rizik od erozije, tačnije od nepovratnog gubitka zemljišta, naročito u periodu između dvije proizvodne sezone kada je ono izloženo određenim nepovoljnim vremenskim uslovima. To je posebno važno na nagnutim terenima i u periodu čestih kiša, kada kukuruzovina predstavlja zaštitni pokrivač. Također, značajnu ulogu ima i zbog erozije vjetrom, jer smanjuje njegovu brzinu iznad površinskog sloja zemljišta, čime sprečava odnošenje sitnih frakcija.

Osim što imaju pozitivan uticaj na plodnost i očuvanje zemljišta, žetveni ostaci kukuruza su važni i sa aspekta naredne proizvodnje, jer ukoliko se dobro usitne i ravnomjerno rasporede, obrada zemljišta za naredni usjev je mnogo lakša i kvalitetnija.

Podsjetimo, spaljivanje žetvenih ostataka je zakonom zabranjeno u našoj zemlji, pa je zaoravanje još jedan način pravilnog postupanja sa ovom masom. Spaljivanje, nažalost, dovodi do degradacije zemljišta, narušavanja aktivnosti mikroorganizama, gubitka esencijalnih hraniva i smanjenje sadržaja humusa, dok produkti sagorijevanja zagađuju životnu sredinu. Situacija se dodatno može iskomplikovati ukoliko dođe do ozbiljnih požara i nepovratnih gubitaka.

Plitko pa duboko zaoravanje

U zavisnosti od obrade i tipa zemljišta kao i od vremena sjetve narednog usjeva, kukuruzovina se može najpijre plitko zaorati, a onda i na većoj dubini. Vlažnost zemljišta je veoma važan faktor, jer ukoliko je ono previše suho, ne treba žuriti sa primjenom ove agrotehničke mjere. Sa druge strane, previše vlažno zemljište uzrokuje stvaranje pokorice i sabijanje, što također nije dobro.

Kukuruz pred berbom: Kada je bolje krenuti nego čekati?

Preporuka je sačekati povoljne uslove, a prije toga adekvatno usitniti i rasporediti žetvene ostatke po površini parcele. Kukuruzovina nije otpad, već vrijedna sirovina za očuvanje plodnosti i kvaliteta zemljišta na duži vremenski period.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor