Iako je optimalni agrorok za sjetvu kukuruza već počeo u topolskom dijelu Lijevče polja mašine još nisu u punom zamahu. Poljoprivrednici se žale na suho zemljište i čekaju kišu, kako bi priprema i sjetva bile što kvalitetnije. Za to vrijeme ratari u pojasu pored rijeke Save muku muče sa vodom u njivama.
Radovan Bajić iz Mašića, sela u srcu Lijevče polja, kaže da ne vrijedi sijati kukuruz dok ne padne kiša. Zemljište je suho, priprema je otežana, a i nicanje kukuruza bi bilo neujednačeno. Ratari i povrtlari se, poučeni iskustvom iz ranijih godina, pribojavaju i kasnih mrazeva i naglih zahlađenja. Zbog toga, kako kažu, čekaju kišu i narednu stabilizaciju vremena.
"Privodimo kraju sjetvu krompira. Radimo u plastenicima,rasađujemo povrće i odvajamo rasadu za pijacu. Početak je i slabo ide i prodaja. Poučeni iskustvom od ranijih godina, kada su kasni mrazevi uzimali danak, ljudi čekaju još toplije vrijeme za sadnju paprike i paradajza", kaže Bajić.
I Jela Vranić iz susjednog sela Dušanovo kaže da će kasniti sjetva kukuruza.
"Sve kasni ove godine. U boljim godinama sa ranijom vegetacijom smo završavali sjetvu krompira prije osmog marta. Pošto na tržište iznosimo mladi krompir, bili smo konkurentni da je sjetva bila ranija. Ove godine kasnimo mjesec dana i ne vjerujemo u nekakvu posebnu zaradu", kaže Jela Vranić.
I dok novotopolski ratari priželjkuju kišu, a povrtlari već navodnjavaju povrće, poljoprivrednici koji imaju parcele pored Save jedino čamcima mogu do svojih njiva. U nebranjenom dijelu se postižu najbolji prinosi kukuruza, ali Sava je još uvijek potopila na desetine hektara oranica do nasipa. Situacija je daleko lošija u branjenom dijelu. "Ne pamtim da je u branjenom dijelu bilo ovoliko vode kao sada. Kanali su prepuni vode, izlili se do kuća, voda ne otiče, pumpe, da li rade ili ne, to sada nije ni važno. Važno je da redovno plaćamo doprinose za vodoprivredu, a u njive ne možemo", kaže Rade Perić, poljoprivrednik iz sela Bok Jankovac.
Sava je još uvijek potopila na desetine hektara oranica do nasipa.
Ovogodišnja sjetva kukuruza mogla bi potrajati i izvan agrokova. Problem predstavlja činejnica da su ratari kupili sjeme i đubrivo prije poplava, te da će se morati preorijentisati na hibride kraće vegetacije.
Proljetna sjetva na području gradiške opštine trebalo bi da se izvede na više od 17,5 hiljada hektara oranica. Kukuruzom bi se trebalo zasijati više od 12 hiljada hektara, a preostale površine povrćem, krmnim biljem i uljaricama. I ove godine Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS obezbijedilo je regresiranu naftu za proljetnu sjetvu i to po 100 litara po hektaru obradive površine i 30 litara za livade po cijeni, koja je za 60 feninga niža od maloprodajnih cijena na benzinskim pumpama. Poljoprivrednici nisu u potpunosti zadovoljni ni ovom mjerom resornog ministarstva.
Ranko Sarajlić iz Laminaca kaže da je visina regresa znatno niža od putarina i akciza uračunatih u cijene goriva, a i količine regresiranog goriva su manje nego u okruženju. "Ovo je otvoreno tržište na koje roba slobodno ulazi. Kod nas nema zaštitnih mjera na poljoprivredne proizvode, a mi radimo u dosta težim uslovima od poljoprivrednika u okruženju", kaže Sarajlić, koji obrađuje 300 hektara oranica.
Očekuje se da će proljetna sjetva u Lijevče polju dobiti na zamahu tek u trećoj dekadi aprila, a u selima uz rijeku Savu, tek u maju. Situacija je identična i u susjednim opštinama, Srpcu, Laktašima i Kozarskoj Dubici.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Boško Grgić
