Teška mehanizacija odgovorna za uništavanje skoro petine obradive zemlje u svijetu

Poljoprivredna mehanizacija je napravila pravu revoluciju u poljoprivredi. Omogućila je razvoj ovog sektora, obradu većih površina i više prinose uzgajanih kultura. Pored pozitivne strane javile su se i mane, a jedna od njih je zbijanje zemljišta.

Švedski naučnici su objavili analizu u Zborniku Nacionalne akademije znanosti (PNAS) kojom tvrde da je teška mehanizacija odgovorna za uništavanje skoro petine obradive zemlje u svijetu.

Thomas Keller, profesor poljoprivrednih nauka Švedskog univerzitetu u Uppsali ističe da bi trebalo projektovati poljoprivredne strojeve tako da ne prelaze određenu težinu: "Zbijanje se može dogoditi u roku od nekoliko sekundi prilikom vožnje, ali mogu proći i desetljeća da se takvo zemljište oporavi."

Kombajni kao dinosaurusi

Osim gubitka plodnosti, ova pojava dovodi do pojave poplava. Dugoročnim terenskim proučavanjima je dokazano da zbijanje tla teškom mehanizacijom može dugoročno narušiti njegovu funkcionalnost. Analizirani su utjecaji težine kombajna i poljoprivrednih guma, a pokazalo se da je tzv. stres tla na površini skoro konstantna od 1960-ih do danas, dok se stres u podzemlju, tj. u zoni korijena biljaka, stalno povećava.

Savremeni kombajni su upoređeni s divovskim sauropodima koji su bili najteži dinosauri koji su hodali. I dok površinski sloj ostaje pod istim opterećenjem decenijama zahvaljujući pneumaticima, negativno dejstvo težine velikih strojeva prenosi se u dubinu, u zonu rasta korijena. Strojevi su odavno prekoračili mehaničku granicu koju zemlja može podnijeti.

Pravilnim tlakom zraka u pneumaticima spriječite zbijanje tla

Svojim prohodima istiskuju vazduh i vodu, zbijaju dublje slojeve koji postaju praktično neplodni.

Sve teži strojevi

Kombajni koje koristimo su svake godine sve jači, sve teži. Ukupna težina natovarenog kombajna je povećana skoro deset puta. Od 4.000 kg u 1958. godini došli smo do današnjih uređaja koji su 2020. težili oko 36.000 kg. Opterećenje točkova na prednjoj osovini je sa 1.500 povećano na 12.500 kg.

Stoga je izražena sličnost divovskih dinosaurusa i današnjih strojeva u masi i kontaktnoj površini. Nametnulo se pitanje kakav je bio mehanički utjicaj ovih prapovijesnih životinja na produktivnost zemljišta? Ogromna težina sauropoda morala je biti podržana s tri stopala tokom kretanja, a opterećenje po stopi bilo je 20.000 kg ili više, s obzirom na to da je najteži sauropod bio težak 60.000 do 80.000 kg. Savremeni kombajn za šećernu repu kada je potpuno natovaren težak je 60.000 kg, ali je opremljen s tri osovine i šest guma, što rezultira oko 10.000 kg po točku. To nam daje podatak da najteža moderna poljoprivredna mehanizacija ima samo oko pola težine najtežeg sauropoda po nozi.

Ipak, negativan efekat velike težine na zbijanje zemljišta nije izbjegnut. Analiza je pružila dokaze da sadašnji trendovi povećanja težine poljoprivrednih vozila nisu održivi. Neophodno je prilagođavanje, jer su opterećenja dubljih slojeva zemlje sve veći.