Stopostotno uvećanje premije za pšenicu u Semberiji

Na području Grada Bijeljina u jesen 2022. godine pod strnom žitaricom se našlo 15.000 hektara, što ju je činilo najzastupljenijom ratarskom kulturom ove sezone u Semberiji. Povećanje površina pod pšenicom za oko hiljadu hektara u odnosu na godinu ranije, zasijano je nauštrb kukuruza.

Razlog tome jesu poticaji, premije i cijena pšenice od prošle godine, ali i sam vegetacioni period, gdje se sušni period u najvećem dijelu izbjegne i znači koliko-toliko sigurnu proizvodnju.

Prinos upolovio

Međutim, ovo je teška godina za sve poljoprivredne proizvođače, zbog činjenice da je nakon teškog perioda kiša pšenica oboljela, uprkos agrotehničkim mjerama koje su proizvođači u skladu sa svojim mogućnostima primjenjivali. Ove godine bila su potrebna od najmanje dva prihranjivanja i dva do tri hemijska tretmana, što je na mnogim poljima izostalo zbog finansijskih sredstava potrebnih za ove mjere.

"Informacije sa terena govore da je žetva skoro završena, a prosječan prinos iznosi oko 3 do 3,5 tona po hektaru, što znači da je smanjen za 40% ili čak 50% u odnosu na prethodne godine. Naravno, upitan je i sam kvalitet zrna", kaže Sreten Vučković iz bijeljinskog Odjeljenja za poljoprivredu, dodavši da se cijena kreće od 25 do 27 i 30 feninga.

Žetva 2023: Niska otkupna cijena je posljednji udarac - ko preživi, pričat će

Taj iznos je, kao navodi, neprihvatljiv i ne može pokriti ni cijenu koštanja koja prema njihovim procjenama iznosi 3.150 KM po hektaru.

"Prosječan prinos je vrlo skroman, ali treba pomenuti i ona mjesta gdje su polja toliko oštećena svim neprilikama da su imala prinos od samo 1,5 tonu po hektaru, a kojih je najviše u južnom dijelu Semberije u mjesnim zajednicama poput Glavičica, Batra i Johovca", rekao je gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović.

Za svaki kilogram 0,10 KM poticaja

Zbog značaja proizvodnje hljebnog zrna i velikog broja porodica koje žive od proizvodnje pšenice, Gradska uprava je odlučila da svaki kilogram pšenice, prema pravilniku, potakne s 10 feninga, kako bi ublažili posljedice svih nedaća koje su zadesile proizvođače.

"Pozivamo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da, uz 500 KM, iznađe način da osigura još 250 KM po hektaru za ovogodišnji rod pšenice i da to bude isplaćeno u toku jesenje sjetve, kako bi naši proizvođači dobili i zrno optimizma kojeg sada nemaju za održanje proizvodnje hljebnog zrna", dodao je Petrović, podsjetivši da je neophodno i postojanje dobrih i funkcionalnih robnih rezervi, a u Republici Srpskoj su one već godinama u stečaju.

Pravo na poticaj za proizvodnju pšenice imat će svi poljoprivredni proizvođači koji su upisani u APIF-u i koji su kao osnov korištenja naveli površine pod pšenicom.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor