• Stočna hrana
  • 12.03.2019. 12:00

Stočni grašak obogaćuje zemlju azotom, a traži minimalna ulaganja

Sjetvom jarog stočnog graška, relativno jeftino, dobija se zelena biljna masa visokog kvaliteta. Može se proizvoditi i na zemljištima koja nisu naročito kvalitetna uz minimalna ulaganja.

Foto: Bigstockphoto/vrstudio
  • 219
  • 15
  • 0

Stočni grašak daje visoke prinose uz minimalna ulaganja, jer ima kratak period vegetacije i brzo oslobađa parcelu za neke druge kulture. Prema riječima savjetodavca Milenka Đurića, zrno graška sadrži 25 posto proteina, a u smjesama stočne hrane može se ubaciti i sirov bez termičke obrade, jer je sadržaj antinutritivnih materija veoma nizak.

Stočni grašak sije se za dvije namjene

Kako je Đurić objasnio, optimalni rokovi sjetve stočnog graška su do 15. marta. U zavisnosti od potreba poljoprivrednih proizvođača, stočni grašak sije se za dvije namjene, sorte visoke rastom uglavnom za spravljanje kabaste stočne hrane, silaže i sjenaže i tada je neophodno od 150-200kg/ha sjemena uz, kako navodi Đurić, dodatnih 30 kg najčešće tritikalea, koji će služiti kao potporni usjev. 

Stočni grašak - bogat izvor proteina i aminokiselina

"Sjetva se obavlja žitnim sijalicama i to na svaku lulu ili na svaku drugu, što bi bio razmak od oko 25 centimetara," objašnjava on.  U slučaju sjetve graška koji će se koristiti kao zrno, potrebno je uzeti veće količine sjemena od oko 300 kg/ha, zbog njegove krupnoće.

Prema njegovim riječima, sjetva se takođe obavlja žitnim sijalicama na 12,5 cm red od reda. Uzgaja se kao čist usjev, jer sorte koje se siju kod nas su tolerantene na polijganje, a u gustom sklopu biljke graška se povezuju viticima i prave kompaktnu masu.

"Upravo ta masa ih drži uspravno i onemogućava rast korova, što je još jedna bitna prednost uzgoja ovog usjeva, a sazrijeva prilično ravnomjerno što olakšava i samu žetvu," naglašava on. 

Skromnih je zahtjeva po pitanju agrotehnike 

Kako navodi ovaj stručnjak, kao predusjev odgovaraju mu okopavine ili strnine dok ga poslije mahunarki nije preporučljivo uzgajati, jer je i sam leguminoza, ali je zato idealan predusjev za većinu ratarskih kultura, jer obogaćuje zemljište azotom. Na istoj parceli može se sijati nakon tri do četiri godine, a nema ni prevelike zahtjeve za mineralnim đubrivima.

"Potrebno mu je 50 do 80kg/ha azota, 70 do 80 kg/ha fosfora i 80 do 120 kg/ha kalijuma, u odnosu na druge kulture to su dosta manje količine hraniva," napominje Đurić i savjetuje proizvođače koji se odluče za uzgoj ove kulture da nakon sjetve, na lakšim zemljištima obavezno obave valjanje, a da na teškim u ranim rokovima sjetve tu operaciju izbegavaju, jer može doći od nepotrebnog sabijanja zemljišta.  

Muzna grla: Sjenaža graška i žitarica - kvalitetno kabasto krmivo

"I u toku vegetacije, stočni grašak ne zahtjeva mnogo mjera njege. Neophodno je samo uraditi tretman od graškovog žiška u periodu cvjetanja i zaštitu od korova po potrebi. Na žetvu stiže u junu mjesecu, a uz određena podešavanja žetva se obavlja žitnim kombajnima," objasnio je Đurić.

Za sijeno i silažu

U zavisnosti od vremenskih prilika, jari stočni grašak može da se skida već u junu mjesecu. Prinosi zelene mase u čistoj kulturi mogu biti i 25-35 tona po hektaru, a u kombinaciji sa žitima prinosi mogu biti i do 80 tona po hektaru. Grašak za zrno na žetvu stiže nešto kasnije, a sa prosječnom agrotehnikom, moguće je ostvariti odlične prinose od od pet do šest tona po hektaru, a sa prosječnim sadržajem proteina od 25 procenata , dobijate 1.000 kg proteina po hektaru što sigurno nije malo.


Povezana biljna vrsta

Stočni grašak

Stočni grašak

Sinonim: - | Engleski naziv: Field peas, fudder peas | Latinski naziv: Pisum sativum ssp. arvense L.

Stočni grašak pripada porodici mahunarki (Fabaceae). Korijen mu naraste do 1 m u dubinu i dobro je razgranat. Jednogodišnja je zeljasta biljka, mekane puzave stabljike zbog... Pročitaj više »

Tagovi

Stočna hrana Stočni grašak Stočarstvo Silaža Ratarstvo Sjetva Žetva Optimalni rok sjetve Agrotehnika


Autorica

Jelena Gajić Đokić

Jelena Gajić Đokić

Inženjer voćarstva i vinogradarstva. Poljoprivreda je njena velika ljubav a posao novinara pružio joj je mogućnost da upoznam svoj kraj iz drugog ugla.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi