Azot je u ovom trenutku presudan faktor u stvaranju prinosa. Potrebe za njim koje zavise od vrste žitarica moraju se ispoštovati i mogu korigovati u zavisnosti od toga da li je primjenjen u startu, da li je predusjev leguminoza i ukoliko se radi o pregustim sklopovima biljaka.
Kako je jesenja sjetva ozimih strnina krenula, niko se nije mogao nadati da ćemo sada imati ovako dobro stanje usjeva. Gotovo da je cjelokupna sjetva žitarica, obavljena van optimalnog roka, odnosno od početka prve dekade novembra pa nadalje, navodi Saša Stanković, stručnjak za ratarstvo i povrtarstvo.
I malo parcela koje su posijane u optimalnom roku, nisu imale pojavu prvih biljaka prije polovine novembra. Dugotrajna suša, od preko tri mjeseca jesenas na najvećem broju parcela, kod velikog broja proizvođača onemogućila je ulazak bilo kojim mašinama za obradu tla, za sjetvu pšenice. Od prvih novembarskih kiša parcele su brzo počele da se zelene. Nije to još uvijek bilo dovoljno vlage s obzirom na dugotrajnu sušu, ali je za nicanje i dalju sjetvu bilo sasvim dovoljno.
Sada je zahvaljujući predhodnim kišama i relativno toploj zimi, zakašnjenje prilično nadoknađeno i usjevi su u dobroj fazi razvoja i obećavaju dobre prinose.
Trenutno su usjevi ozime sjetve u različitim fenofazama razvoja, od faze tri do četiri lista pa do faze punog bokorenja. Faza bokorenja (busanja) obuhvata podzemno grananje stabljike pri čemu nastaje sekundarno korjenje. Može biti slabije ili jače izraženo, a zavisi od gustoće sjetve, krupnoće sjemena, količine svjetlosti, količini hraniva u tlu, trajanju faze busanja i sorte pšenice.
Opšta slika je da imaju vrlo lijepu zelenu boju, u odgovarajućoj su kondiciji i formirali su dobre sklopove. Ovakvo stanje zaista obećava stabilne prinose, vjeruje savjetodavac. Slika na terenu ukazuje da čak i usjevi koji nisu startno đubreni i do danas prihranjeni, dobro napreduju. Povoljne temperature i vlaga u posljednjem periodu od 20 - 30 dana, doprinjele su da se inteziviraju procesi mineralizacije organskih ostataka i s jeseni primjenjenih (pa i ljetos) zbog suše neiskorištenih mineralnih i organskih đubriva, te da biljke odaju utisak adekvatne ishrane azotom koji je sada najneophodniji.
Azot je u ovom trenutku presudan faktor u stvaranju prinosa. Potrebe za njim, koje zavise od vrste žitarica, moraju se ispoštovati i mogu korigovati u zavisnosti od toga da li je primjenjen ovaj element u startu, da li je predusjev leguminoza i ukoliko se radi o pregustim sklopovima biljaka. Nedostatak azota utiče na smanjen porast biljaka, smanjeno bokorenje i na kraju na smanjenje prinosa. Još su polovinom februara usjevi ranijih rokova sjetve prihranjeni većim dijelom azota u obliku uree.
Preporuka je da se od polovine marta obavi dodatna korekcija u prihrani sa preostalim dijelom planiranog azota. Povoljni uslovi vlage u tlu doprinjeće kvalitetnom razlaganju i iskorištavanju azotnih đubriva od strane biljaka. Dosta proizvođača je početkom marta prihranilo svoje usjeve različitim amonijačno nitratnim oblicima hraniva, što se pred posljednje kiše pokazalo izuzetno korisno.
Stanković još preporučuje proizvođačima da što prije obave prihranu usjeva strnina, koje do sada nisu prihranjene i da se obavi korekcija u prihrani ukoliko je to utvrđeno ili procjenjeno da treba. Povoljne vremenske prilike prouzrokovale su i već značajnu pojavu korova na parcelama, te će biti potrebno u narednom periodu iskontrolisati njihovu pojavu i eventualno sprječiti pojavu bolesti koje će se zbog dosta vlage vjerovatno javiti u usjevima.
Tagovi
Autorica
