Šta treba uraditi na njivi nakon žetve pšenice?

Ovogodišnja žetva pšenice je na samom kraju, a što na polju činiti nakon žetve, savjetuje profesor ratarstva dr.sc. Miroslav Malešević.

Prva stvar koju, kako je rekao, poslije skidanja pšenice odmah treba učiniti je ljuštenje ili tanjuranje parcele, čime se postiže prekid gubitka vode koja se nalazi u zemljištu. Time se čuvaju i nove količine padavina koje će doći u narednom periodu. "To može stvoriti dragocjene zalihe koje će dobro doći za sjetvu uljane repice ili nekog drugog usjeva. Također, tom mjerom će se dijelom suzbiti i korovi kojih je ove sezone, zbog obilnih padavina, bilo previše, te će se ovim mjerama poboljšati uslovi za jesensku sjetvu, te proljetnu njegu usjeva," kaže dr.sc. Malešević.

Obavezna kontrola zemljišta

Naš sugovornik upozorava da neki ratari zanemaruju kontrolu plodnosti zemljišta, a da se na nju mora obratiti pažnja. Prilika da se to učini je, između ostalih, upravo nakon žetve pšenice, ako to do sada nisu obavili.

Kako pravilno uzeti uzorak zemljišta za agrokemijsku analizu?

"Trebaju se uzeti uzorci zemljišta i poslati na analizu. Kontrole zemljišta nisu skupe, dijelom su subvencionirane. Kada rezultati stignu, dobiva se jasna slika o tome koja hranjiva i u kojoj količini treba unositi u zemljište. Odavno je poznato da na mnogim parcelama nedostaje fosfora, ali treba novca da bi se dugoročno investiralo u kvalitetu zemljišta. No, u svakom slučaju ima prostora da se poboljša tehnologija obrade zemlje, čime bi se smanjila ovisnost o klimatskim faktorima," smatra naš sugovornik.

Tko ne skuplja slamu, treba unijeti ureu

Naravno, kada je u pitanju spaljivanje žetvenih ostataka, dr.sc. Malešević ne ostavlja bilo kakvu dilemu: "To ni u kojem slučaju. Tko ne skuplja slamu, ne balira je i ne nosi već ona ostaje na parceli, treba unijeti ureu, oko 100 kilograma po hektaru, kako bi se ta slama brže razgradila i na taj način postala dio organske tvari zemljišta."

Pališ strnište? Sam si sebi najveći neprijatelj 

S druge strane, time se kako kaže povećava i vodni kapacitet zemljišta, samim tim i njegova plodnost. "Iskreno, ne vjerujem da bilo koji iole ozbiljan ratar na ovim prostorima i dalje pribjegava spaljivanju strništa. Pa netko to i dalje radi na jesen s kukuruzovinom, ali iskreno se nadam da je kod ogromne većine sazrela svijest da se na taj način smanjuje plodnost zemljišta jer se uništavaju korisni mikroorganizmi," rekao je dr.sc. Malešević.