• Jesenja sjetva

Šta sve podrazumijeva kvalitetna predsjetvena priprema?

Ukoliko se pristupi ranijoj sjetvi, biljke će biti bujnije, sklone polijeganju i napadima štetočina, a zbog velike bujnosti podložne su izmrzavanju. Ako se puno zakasni sa sjetvom, usjevi su slabije razvijeni i nisu odgovarajuće pripremljeni za nastupajuću zimu.

Foto: Bigstockphoto/Xato Lux
  • 67
  • 6
  • 1

Poslije završetka kišovitog perioda i nemogućnosti da se uđe na parcelu, poljoprivrednici su iskoristili lijepo vrijeme kako bi adekvatno pripremili tlo za jesenju sjetvu. Izvjestan broj proizvođača već je završio, odnosno, zasijao oranice. Ipak puno je više onih  koji nisu pripremili zemljište za sjetvu, a takođe ni kukuruz nije svuda skinut. Ratari su sačekali da se smanji nivo vlage u zrnu, u cilju smanjenja troškova sušenja. Međutim, onda su uslijedile padavine što je uticalo na sporiju žetvu kukuruza. 

Preporuka stručnjaka je svakako ispoštovati potrebnu agrotehniku, zato što pravovremeno i kvalitetno izvršene mjere imaju veliki uticaj na visinu prinosa, savjetuje Bojana Panić iz PSSRS.

U našim agroklimatskim uslovima, optimalan sjetveni rok za pšenicu je oko 25. oktobra. Ukoliko se pristupi ranijoj sjetvi, biljke će biti bujnije, sklone polijeganju i napadima štetočina, a zbog velike bujnosti podložne su izmrzavanju. Ako se puno zakasni sa sjetvom, usjevi su slabije razvijeni i nisu odgovarajuće pripremljeni za nastupajuću zimu. Pri tom, javlja se i značajno smanjenje potencijala za bokorenje. 

Obavezan je višegodišnji plodored

Za većinu ratarskih biljaka višegodišnji plodored je obavezna mjera jer žitarice ne podnose monokulturu. Najbolji predusjevi su leguminoze, suncokret, ozima uljana repica i krompir. U našim krajevima kuuruz je i dalje najzastupljeniji predusjev za ozimo žito. Ipak, on ima i dosta mana. Neke od njih su kasna berba, velika biljna masa nakon žetve, zajedničke bolesti poput Fusarium spp., koje se prenose na naredni usjev putem žetvenih ostataka. Sve navedeno često bude propraćeno jesenjim padavinama koje otežavaju adekvatnu predsjetvenu pripremu tla, ali i sjetvu. 

Značaj sjetve ozime pšenice u optimalnom roku

Sama obrada trebalo bi da se sastoji od oranja na dubini oraničnog sloja (20 -25cm) ili od redukovane obrade tanjiračom ili razrivačem. Važno je da se postigne krajnji cilj, a to je stvaranje rastresitog površinskog sloja, u koji sjeme može da dođe. Precizirane dubine, sa pravilnim brojem biljaka po jedinici površine. Na ovakav način postižu se i optimalni uslovi za nicanje, ukorjenjavanje i pripremu za prezimljavanje u početnim fazama razvoja.

Sjetvena norma uslovljena je sortom, ali obično se kreće od 200 - 270 kg/ha, pri čemu se sjetva obavlja na dubini od 4- 6cm. Poslije ove operacije poželjno je uraditi valjanje, u cilju boljeg kontakta sjemena i zemljišta, a samim tim i nicanje će biti ujednačenije. 

Koji su preduslovi dobrih prinosa ?

Da bi se dobili dobri i stabilni prinosi, poljoprivrednici moraju ispuniti sljedeće uslove:

  • Blagovremena osnovna obrada i predsjetvena priprema zemljišta;
  • Zaoravanje NPK đubriva;
  • Sjetva deklarisanog sjemena;
  • Poštovanje optimalnih rokova;
  • Kvalitetna sjetva, na dubinu od 4 - 6 cm;
  • Poštovanje sjetvene norme za svaku sortu (200-270 kg/ha), u slučaju kašnjenja, povećati normu;
  • U proljeće blagovremena prihrana azotnim hranjivima;
  • Obavezna zaštita usjeva od korova, bolesti i štetočina.

Tagovi

Jesenja sjetva Bojana Panić Sjetveni rok Sjetvena norma Višegodišnji plodored Redukovana obrada Dobri prinosi Deklarisano sjeme


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kupus je teško podnio stres i presadnju, a mrkvice tek pomalo niču. Ovih dana ćemo ga prihraniti azotnim biljnim đubrivom, jer samo to dolazi u obzir u našoj biobašti. Hladno je bilo za ne povjerovati uz maju. Radujemo se salati koja formir... Više [+]