Šta je pokazao monitoring sortnih ogleda strnih žita?

Radi utvrđivanja fenofaze biljaka, prisustva korova, štetnih insekata i bolesti, Poljoprivredna savjetodavna služba izvršila je vizuelni pregled sortnih ogleda strnih žita na lokalitetima Kladara, Lijevče polja i Kozarske Dubice. Iako su sorte bile pod istim utjecajem agrotehnike i klimatskih uslova, razlika je značajna.

Sjetva je u Kladarima obavljena 24. oktobra prošle godine, a predusjev je kukuruz. Na ovom lokalitetu je, 22. marta, pregledano 28 sorti pšenice, jedna sorta ječma i tri sorte tritikale. Dan kasnije, na području Kozarske Dubice, pregledano je 11 sorti ječma, 31 sorta pšenice i pet sorti triticale, posijanih 2. novembra prošle godine, a predusjev je soja.

Značajne razlike

Vremenske prilike u periodu sjetve su napravile značajniju razliku u pogledu porasta usjeva na dva lokaliteta. U Kladarima, usjevi su u fazi vlatanja (BACH 30), dok su u Kozarskoj Dubici u fazi završetka bokorenja (BBCH 29). Prema pregledu korovske vegetacije na oba lokaliteta je utvrđeno veće prisustvo širokolisnih korova, kao i razlike u pogledu dominantnosti pojedinih korova.

Na području Kladara uočeno je veće prisustvo mišjakinje (Stellaria media L.), štavelja (Rumex obtusifolius L.), mrtve koprive (Lamium spp.) i lobode (Chenopodium album L.). Od uskolisnih korova, uočena je pojava ljulja (Lolium perenne L.). U Kozarskoj Dubici dominiraju rusomača (Capsela bursa – pastoris L.), mišjakinja i čestoslavica (Veronica chamaedrys L.), dok uskolisni korovi nisu uočeni.

Simptomi smeđe pjegavosti

Na većini sorti su primijećeni početni simptomi prouzrokovača smeđe pjegavosti lista pšenice (Septoria tritici). Prvi simptomi su se ispoljili na donjem lišću biljaka gdje je došlo do pojave ovalnih pjega u kojima se nalaze crne, sitne tačkice odnosno piknidi (plodonosna tijela). 

Listovi poprimaju žutu boju i počinju da propadaju, a bolest se širi na gornje listove u vidu svijetlo zelenih do žućkastih ovalnih pjega koje se kasnije razvijaju i postaju uzdužne oivičene nervima lista. Minimalna temperatura koja je potrebna za klijanje piknospora je dva do tri stepena, dok je optimalna za pojavu prvih simptoma 20 - 25 °C.

Sve  ispitivane sorte su ispoljile pojačanu pojavu simptoma, s obzirom na to da su biljke dosta jačeg porasta i da je primijećena veća vlaga u zemljištu na lokalitetu u Kladarima, dok je u Kozarskoj Dubici pojava simptoma na nekim sortama bila dosta blaža. Suzbijanje ovog prouzrokovača moguće je jedino preventivno, prvi tretmani trebaju da se rade preparatima na bazi aktivnih materija strobilurina i triazola.

Uočeni štetni insekti

Od štetnih insekata uočeno je prisustvo lisnih uši (Aphididae), koje su prouzrokovale kovrdžanje, uvijanje i slabljenje lišća. Lisne uši čine direktne štete isisavajući sokove na lišću i time utiču na smanjenje prinosa, dok se indirektne štete ogledaju u prenošenju virusa. Potrebno ih je suzbijati preparatima na bazi aktivne materije deltametrin, osim toga neke mjere mehaničkog smanjenja brojnosti jedinki ogledaju se u uklanjanju korova.

Evidentirani su i karakteristični simptomi oštećenja žitnog balca (Lema melanopus). Imago progriza list između lisnih nerava i on se uzdužno cijepa, dok larve pričinjavaju štetu na vrhu lista gdje se vide uzdužne pruge, a listovi počinju da poprimaju svijetlo bijelu boju. Žitni balac se također suzbija preparatima na bazi aktivne materije deltametrin.

Uočeno je i prisustvo rutave bube (Epicomertis hirta) koja se hrani lišćem. Tretiranje ove štetočine nije moguće hemijskim sredstvima s obzirom na to da ona pripada redu tvrdokrilaca (Coleoptera) i da najveću brojnost ostvaruje u periodu cvjetanja biljki, kada su tretmani insekticidima zabranjeni zbog oprašivača.

Jedino mehaničke mjere mogu da daju rezultate kao što je postavljanje posuda plave ili bijele boje s rastvorom deterdženta, vode i mirisnih atraktanata, ove klopke mogu da se postave po obodima njive.

Ko to tamo kopa, krtica, rovka ili voluharica?

Na ispitivanim lokalitetima nije uočeno prisustvo aktivnih rupa od glodara, poljskog miša (Apodemus spp.) i voluharice (Microtus spp.).

Na lokalitetu Kladara planirano je sprovođenje hemijskih mjera zaštite usjeva zavisno od vremenskih prilika, nakon čega se nastavlja detaljno praćenje zdravstvenog stanja. U Kozarskoj Dubici trenutno se ne preporučuju hemijske mjere, međutim prikazano zdravstveno stanje ukazuje na oprez u narednom periodu.