Kulture s dubokim korijenjem bi trebale smijeniti one s kratkim. Povrtarske se obično smjenjuju u period od tri do sedam godina.
Ugledni profesor fitofarmacije, akademik, pokojni prof. dr. Vskrsija Janjić, govorio je da je "plodored najjeftiniji pesticid" i zaista je tako. Zašto ja važna smjena kultura? Naime, plodored predstavlja sistem biljne proizvodnje kojim se primjenjuje redoslijed u gajenju biljaka na određenoj površini kako u vremenu tako i u prostoru.
Na taj način težimo ka održavanju biološke ravnoteže koja vlada u ekosistemu i prirodnim biocenozama pa samim tim i utičemo i na biodiverzitet - raznolikost živog svijeta na planeti. Monokultura je proizvodnja jedne kulture, više godina, na istom zemljištu, što je ranije bio čest slučaj kod nas. Njome narušavamo strukturu zemljišta i utičemo na njegovu plodnost.
Plodored, dakle, predstavlja plan biljne proizvodnje i iskorištavanje klime i zemljišta na najbolji način putem gajenih biljaka. Podrazumijeva organizovanu smjenu, odnosno izmjenu kultura na istom zemljištu. To je praksa uzgoja niza različitih vrsta usjeva na istom području kroz više vegetacijskih sezona. Obilježja su mu vremenska i prostorna izmjena usjeva te ugar, odnosno odmaranje zemljišta, stoga u njegove elemente možemo svrstati:
Plodosmjena je vremenska izmjena usjeva u kojoj se na istoj površini svake godine uzgaja druga kultura. Prostorna izmjena usjeva znači podjelu uzgojnih površina na polja, u kojoj se jedan usjev na neko polje ponovo sije nakon određenog vremena. Ugar ili odmaranje zemljišta u savremenoj, intenzivnoj proizvodnji se ne primjenjuje i nezamisliv je. Razlozi uvođenja plodoreda su sprečavanje jednostranog iscrpljivanja i izvlačenja hranjiva iz zemljišta, te sprečavanja pojave i zadržavanja uzročnika bolesti.
Ovaj sistem proizvodnje ratarskih i povrtarskih kultura na gajenim površinama, u kojem se na poljoprivrednom gazdinstvu tokom više godina po određenom redoslijedu smjenjuju usjevi, uključuje više agrotehničkih, ekonomskih i organizacijskih mjera. U agroekološkom smislu bi trebao nadoknaditi ravnotežu prirodnih biljnih zajednica. Kada je pravilan, ima višestruk značaj na različite aspekte poljoprivredne proizvodnje.
Planiranjem i rotacijom kultura održava se:
Kulture s dubokim korijenjem bi trebale smijeniti one s kratkim. Povrtarske se obično smjenjuju u period od tri do sedam godina. Ako bi se uzgoj nekog usjeva gajio u monokulturi, ostvarivali bi se niži prinosi i gubilo bi se na kvalitetu. Smjenjuju se kulture s većom i manjom biomasom korijenja tako se obezbjeđuje dobra prozračnost, struktura i ocjeditost zemljišta.
Zakorovljenost se smanjuje smjenom jarih i ozimih usjeva. Što se tiče povrtarskih kultura ne treba gajiti jednu za drugom iz iste porodice jer se podrazumijeva da će naslijediti iste štetočine i iste bolesti koje su bile prisutne na prethodnoj kulturi.
Tagovi
Autorica
