Soja zbog podsticaja izgurala kukuruz?

Zbog vremenskih neprilika, negdje poplava, a negdje suše, proljetna sjetva počela je nešto kasnije. Ove se godine očekuje manje površina pod kukuruzom, a povećan broj proizvođača koji će sijati soju, potvrdili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te dodaju da će se, pored ove dvije ratarske kulture, najviše sijati pšenica, zob i krmno bilje.

Prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Poljoprivrednog instituta RS očekuje se da će kukuruzom biti zasijano oko 120.000 hektara, što je nešto manja površina od višegodišnjeg prosjeka, pišu Nezavisne. 

Povećani podsticaji za soju

Budući da je podsticaj za soju veći za 50 posto u odnosu na prošlu godinu, očekuje se povećan broj proizvođača koji će sijati ovu kulturu. Osim tog podsticaja, resorno ministarstvo uvelo je i regres za sjetvu soje koji iznosi 200 KM po hektaru, za šta su izdvojili 500.000 KM.

"Uzevši u obzir vremenske prilike na prostoru RS i ostvarene prihode u posljednjih pet godina, u 2018. može se očekivati prinos kukuruza od šest tona po hektaru", kažu u resornom ministarstvu pojasnivši da će cijena sjetve kukuruza iznositi 1.858 KM po hektaru, dok će puni troškovi od sjetve do berbe za jedan hektar iznositi 2.285 KM i nešto su niži u odnosu na proteklu godinu.

Krmnim biljem će biti zasijano oko 3.900 hektara oranica

Prema njihovim riječima, raznim vrstama krmnog bilja bit će zasijano oko 3.900 hektara oranica, među kojima će najveće površine biti pod lucerkom, djetelinom, višegodišnjim travama, jarim stočnim graškom, smjesama jarog stočnog graška i grahorice sa zobi, travno leguminoznim smjesama te sirkom i sudanskom travom.

U Savezu poljoprivrednih proizvođača RS očekuju manje površina planiranih pod kukuruzom i blago povećanje površina zasijanih industrijskim biljem, prije svega uljaricama kao što su soja i suncokret.

Soja obogaćuje zemljište dušikom

"Očekujemo veći broj proizvođača koji će uzgajati soju jer ove godine prvi put imamo subvenciju na soju po hektaru", rekao je Stojan Marinković, direktor Saveza poljoprivrednih proizvođača RS dodajući da je pored te olakšice bitan i faktor relativno povoljne cijene soje pri prodaji i mogućnost dobrog plasmana.

Uspješan razvoj soje zavisi od agroekoloških uslova

"Još jedan razlog za uzgoj soje je agrotehnički. Iskoristit ćemo prednosti soje, koja obogaćuje zemljište dušikom i čini ga čistim od korova. Kolike površine će biti zasađene sojom još ne znamo jer nam sjetva ove godine kasni", objasnio je Marinković.

U Semberiji proizvodnja soje još nije zaživjela

U Semberiji će najveće površine biti ipak zasađene pšenicom, zatim kukuruzom, nešto manje krmnim biljem, dok proizvodnja soje nije zaživjela u ovom najčešće stočarskom području.

"Najveće površine će biti zasijane kukuruzom, jer je Semberija uglavnom stočarski dio. Ljudi se ovdje bave proizvodnjom mlijeka ili mesa, imaju stoku i moraju da obezbijede stočnu hranu. Iz tih razloga su pšenična i kukuruzna kultura i dalje najzastupljenije na našem području", rekao je Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Bijeljina prema čijim će riječima zob i krmno bilje sijati uglavnom stočari kako bi nadomjestili hranu za stoku.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS procjenjuju da će vrijednost proizvodnje ratarskih kultura u 2018. iznositi oko 387 miliona KM. Očekuje se da će 120.000 hektara biti zasijano kukuruzom, a 3.900 hektara oranica bit će pod raznim vrstama krmnog bilja.