Šećerna repa najveće potrebe za vodom ima od početka sklapanja redova

Šećerna repa Beta vulgaris var. sacharifera pripada grupi najproduktivnijih industrijskih biljaka. Prvo se uzgajala u vrtovima zbog jestivog lišća i kao stočna hrana. Danas se prvenstveno uzgaja kao sirovina za proizvodnju šećera, dok je potisnuta njena upotreba u gastronomiji. Upotrebljava se i za proizvodnju alkoholnih pića.

Zadebljali korijen je bijele do bijeložućkaste boje. Služi kao skladište rezervnih materija. Na njemu razlikujemo glavu, vrat i tijelo. Glava je dio korijena koji nosi lisnu rozetu. Listovi imaju lisnu dršku i široku plojku srcastog oblika. Stablo s cvjetovima se formira u drugoj godini.

Zahtjevi šećerne repe

Pogoduju joj plodna zemljišta, dobrih vodno-vazdušnih osobina. Ne odgovaraju joj zbijena i teška tla s visokim nivoom podzemne vode.

Ova kultura ima velike zahtjeve prema toploti. Minimalna temperatura klijanja je 4 do 5ºC, a optimalna do 25ºC. Mlade, tek iznikle biljke su osjetljive na mraz i niske temperature. Na temperaturi od -5º mogu da izmrznu. Dužina vegetacije se kreće od 100 do 200 dana u zavisnosti od sorte.

Veliki je potrošač vode. Za klijanje sjemena je važno da sjeme upije do 170 posto vode u odnosu na svoju težinu. Najveće potrebe prema vodi ima u periodu intenzivnog porasta, od početka sklapanja redova.

Sjetva u plodoredu

Ova kultura ne podnosi ponovljenu sjetvu. Na istu parcelu dolazi poslije četiri ili pet godina. Najbolji predusjevi su mahunarke i žitarice, posebno ozima žita. Kukuruz, suncokret, uljana repica, stočna repa i druge repe joj nikako ne odgovaraju kao predusjev.

Zatvaranje brazde obaviti što prije u proljeće. Kod operacije zatvaranja brazde ne treba ulaziti mehanizacijom u suviše vlažno zemljište, jer će doći do zbijanja zemlje što će onemogućiti formiranje korijena repe. Izbjegavati klasične tanjirače, jer prodiru dublje u zemlju od potrebnog površinskog sloja od tri do pet centimetara. Bolje je ovaj posao obavit drljačama uz dodatak ravnjača ili šinja.

Zatvaranje brazde čuva vlagu u zemljištu - kada je pravi moment?

Sije se kada je temperatura zemljišta iznad 6ºC na dubini od pet centimetara.

Sjetva poslije 20. aprila nije rentabilna

Bolje je koristiti jednoklično sjeme zbog lakše i preciznije sjetve, manjeg utroška sjemena. Količina ovog sjemena je 6 do 7kg/ha. Ako koristimo višeklično, količina se kreće i do 30 kg/ha. Optimalan sklop, odnosno broj biljaka na parceli, se kreće od 100.000 do 110.000 biljaka po hektaru. To znači da bi pri gustina sklopa bila do 120.000 biljaka po hektaru. Širina redova je obično 50 cm, a razmak u redu se kreće od 15 do 19 cm kod sjetve na konačni razmak. Ako se vrši prorjeđivanje, ona može biti gušća i razmak u redu je od 9 do 10 cm. Dubina sjetve je dva do tri centimetra, a na sušnim i lakšim zemljištima i do pet centimetara.

Ne treba je sijati suviše rano zbog opasnosti od proljetnih mrazeva. Termin se prilagođava vremenskim uslovima, a sije se u razdoblju od 10. marta do 10. aprila. Sjetva poslije 20. aprila nije rentabilna u našem klimatskom području.