Repičin sjajnik može da smanji prinos i do 80 posto

U proljeće, kada temperatura zemljišta bude veća od 8ºC na usjevu uljane repice se pojavljuju štetočine koje svojom ishranom i načinom života dovode do pojave deformacija, smetnji u rastu i razvoju, lomljenja, polijeganja biljaka. To će na kraju rezultirati smanjenim prinosom ove kulture.

Repičini sjajnici se javljaju svake godine i imaju jednu generaciju. Najznačajnija vrsta je Meligethes aeneus koja pričinjava najveće ekonomske štete. Može da smanji prinos do 80 posto. Iz zemljišta se pojavljuje pri temperaturi tla od 8 do 10ºC, odnosno kada je temperatura vazduha od 12 do 15ºC. Na početku se nalaze na cvjetovima maslačka i drugih biljaka koje cvjetaju rano.

Kada temperatura vazduha dostigne 15ºC intenzivira se njegova pojava. Biljke repice su osjetljive u trenutku kada sjajnik započinje let. Koliku će štetu napraviti zavisi od njihove brojnosti na terminalnom cvatu, od fenofaze u kojoj se nalaze biljke u trenutku njihove pojave, sposobnosti regeneracije biljke, agrotehnici, ekološkim uslovima.

Uništavaju pupoljke

Štetočina je zelene do tamnoplave boje. Ženke polažu od dva do šest jaja dnevno u pupoljke veličine od dva do tri milimetra. One izgrizu rupu na pupoljku, a ukupno polože 40 do 50 jaja. U povoljnim uslovima može da položi do 250. Na svaki neotvoreni pupoljak ženka polaže jedno do četiri jajeta iz kojih se poslije pet do deset dana izlegu larve koje se hrane u pupoljku i cvijetu.

Poslije ishrane one prelaze u formu lutke iz koje se oslobađaju odrasle jedinke tokom maja i juna. Odrasle jedinke se hrane na cvjetovima raznog bilja, a već u avgustu odlaze na prezimljavanje ispod opalog lišća i ostataka trave.

Ishranom na pupoljcima dolazi do njihovog sušenja što rezultira smanjenjem prinosa. Kada se cvjetovi otvore prestaju štete, jer se tada ishrana bazira na polenu. Osim opadanja pupoljaka, dolazi do pojave deformisanih mahuna.

Određivanje pravog trenutka za suzbijanje

Vizuelnim pregledom se utvrđuje broj štetočina na biljci. Na svakoj parceli obavi se pregled na minimalno deset mjesta, odnosno pregleda se najmanje 50 terminalnih cvasti. Pregled se obavlja idući dijagonalno po parceli, a zatim se preračuna na prosječan broj po biljci. U obračun se ne uzimaju biljke s ruba parcele. Kod određivanja momenta tretiranja važno je u kojoj se fazi razvoja nalazi usjev.

Jedan odrasli insekt pojede devet cvjetova, a 20 odraslih jedinki po biljci smanjuje prinos do 50 posto.

U fazi kada se cvjetni pupoljci jedva mogu primijetiti jedan sjajnik može napraviti štetu. S razvojem pupoljaka i broj insekata se blago povećava. U momentu kada su pupoljci još uvijek skupljeni i postali vidljivi, prag za tretiranje je 1 do 1,5 jedinki po terminalnom cvijetu. Prag odluke kada počne diferencijacija pojedinih pupoljaka se kreće od dvije do tri jedinke.

Suzbijanje repičinog sjajnika

Zaštita usjeva nije jednostavna. Preventivnim mjerama možemo smanjiti štete. Potrebno je ukloniti korov na parceli. Na rubnim područjima obaviti košenje korova. Obezbjeđivanje potrebne agrotehnike i uslova za brzi prolazak biljaka kroz faze razvoja, prvenstveno fazu pupoljaka. Obaviti rahljenje zemljišta u rano proljeće pred pojavu štetočine.

Najjednostavniji način za suzbijanje štetočine je tretiranje zasijanih površina insekticidima. Pošto pčele oprašuju uljanu repicu veliku pažnju treba posvetiti njihovoj zaštiti i vremenskom periodu kada se obavlja tretiranje. Sjajnik oštećuje cvjetne pupoljke dok su još skriveni, a to je važno za primjenu insekticida i do deset dana prije cvjetanja čime je smanjena opasnost za pčele.