Radije će žito dati stoci nego u bescjenje

Ratari širom Srpske privode kraju žetvu pšenice i zadovoljni su kvalitetom zrna i prinosima koji su iznad višegodišnjih prosjeka, ali ipak nemaju mnogo razloga za radost, jer je za sada samo bijeljinski "Žitopromet" objavio otkupnu cijenu hljebnog žita, dok ih ostali mlinari još drže u neizvjesnosti.

Oni koji su ugasili kombajne sa hektara oranica u prosjeku su požnjeli šest tona pšenice. Na području Semberije silosi su već puni, dok u Lijevče polju i Posavini padaju posljednji otkosi. Mnogi proizvođači većinu ovogodišnjeg roda su predali u mlinove, ali za koliko će unovčiti uloženi trud za sada ne znaju, piše Glas Srpske.

Međutim, ne manjka ni onih koji će hljebnim žitom nahraniti stoku, jer ne žele da pšenicu daju u bescjenje. Jedan od njih je i uzorni proizvođač Duško Banjac iz Lijevča polja. Ovogodišnjim prinosima i te kako je zadovoljan, jer je premašio republički prosjek, ali je ogorčen ponuđenom cijenom.

Ne planira prodati ni kilogram žita

"Godina nije izdala kad su u pitanju prinosi žita i moje parcele su dale od pet do šest tona po hektaru. Sav rod sam uskladištio i iskoristiću ga za ishranu stoke, ne planiram prodati ni kilogram zbog niske cijene", rekao je Banjac.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je ostalo još desetak odsto parcela koje nisu požnjevene. Prema njegovim riječima, prinosu se kreću od četiri do devet tona po hektaru u zavisnosti od zemljišta, primijenjenih agrotehničkih mjera i rokova sjetve.

"Nažalost, cijena otkupa još nije poznata. Bijeljinski "Žitopromet" je ponudio od 30 do 32 feninga po kilogramu, ali trgovanja još nije bilo. Pšenica je uskladištena i čeka s neizvjesnošću kraj žetve i cijenu", kaže Marinković. Dodaje da se paori nadaju da bi cijena mogla biti između 33 i 34 feninga po kilogramu.

Traže da se onemogući uvoz

"Otkupljivači podižu kriterijume, traže sorte sa visokim udjelom glutena i proteina koje naše sorte ne mogu ispuniti. Zato tražimo da bude zaštićena domaća proizvodnja i onemogućen uvoz dok ne bude rasprodato naše žito, ali po svemu sudeći toga neće biti", kazao je Marinković.

Prinosi pšenice po hektaru:

• Kozarska Dubica - od 8 do 10 tona
• Lijevče polje - od 5 do 6 tona
• Posavina - od 6,5 do 9,3 tone
• Semberija - od 4, 5 do 5,5 tona
• Zvornik - od 4 do 4,5 tona

80 odsto uroda već u ambarima mlinova

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ljubo Maletić navodi da je 80 odsto ovogodišnjeg hljebnog žita u Bijeljini već u ambarima mlinova, bez obzira na to što cijena nije poznata, jer ratari nisu imali gdje skladištiti rod.

"Oko 27 tona pšenice sam predao u "Iter gaj", a koliko će mi platiti ne znam. Primoran sam da čekam, do kada ne znam. Plaši me što je cijena u Srbiji 29 feninga po kilogramu i što bi nas mogli ravnati prema njima iako smo neuporedivi, jer su u Srbiji dvostruko manji troškovi proizvodnje", kaže Maletić.

On dodaje da su troškovi proizvodnje po kilogramu hljebnog žita u RS oko 32 feninga.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da su apelovali na mlinsko-pekarsku industriju da otkupe sve ponuđene količine domaće pšenice i tako pomognu poljoprivrednicima iz Srpske.

Foto: budabar/bigstockphoto.com