"Prskam brzinom od 6,5 do 7,5 km/h”: Iskustvo ratara u zaštiti ozime pšenice

Na poljima poljoprivrednika Marka Makarevića proteklih je dana obavljena zaštita ozime pšenice od bolesti. Njegov se usjev nalazi u fazi vlatanja, a kako ističe ovaj ratar, upravo je ovo razdoblje ključno za pravovremenu reakciju i očuvanje prinosa.

U razgovoru je istaknuo važnost pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja, ali i sigurnosnih mjera koje prate taj posao. Kako naglašava, zaštitna oprema ne smije se zanemariti, a pravilna priprema sredstava presudna je za učinkovitost tretmana.

Čitajte etikete zaštitnih sredstava

Zaštitna oprema je jako bitna u primjeni i miješanju sredstava. "Uvijek koristim barem rukavice i zaštitnu masku. Po pravilu bi trebalo i zaštitno odijelo i naočale, ali svi smo u žurbi pa i ono osnovno znači puno", ističe on.

Kaže kako sredstva obavezno treba dobro promiješati jer ako duže stoje na skladištu zna se stvoriti gusti sloj. "Na većini je sredstava to i napisano, samo treba čitati", podsjeća on.

Na njegovom se gazdinstvu zaštita provodi preventivno, a kaže nam da za sada simptoma bolesti ima jako malo na donjim starijim listovima, dok na višem dijelu biljke nema nikakvih tragova.

Tokom obilaska polja, naglasio je i važnost redovnog praćenja stanja usjeva te prepoznavanja prvih simptoma bolesti i štetočina.

"Kad obilazim parcelu pratim ima li žutog lista, nejednakosti u razvoju pšenice. Ako se pojavljuju štetočine vidi se nagrižen list ili njegovo sušenje. Na te znakove treba obraćati pažnju", navodi.

Posebno ističe koncept praga štetnosti, koji je ključan za odluku o tretiranju. "Ako se pojavi jedan ili dva štetnika, oni neće toliko utjecati na prinos. Ali ako kod pojave leme ima na svakoj biljci po jedna ili više, to je definitivno vrijeme za tretiranje", objašnjava ovaj ratar.

Marko Makarević: "Sjeme voli tvrdu posteljicu i mekan pokrivač"

Govoreći o primjeni sredstava, Makarević upozorava na važnost pravilnog doziranja i izbora preparata. "Uvijek se treba držati preporučene doze. Ako idemo s premalom, preparat neće odraditi svoje, a ako pretjerujemo, pravimo si dodatne troškove", kaže on.

Pšenicu prska tri puta

Osim hemijske zaštite, naglašava i važnost agrotehničkih mjera, posebno plodoreda. "Ako dvije, tri godine sijete pšenicu na pšenicu, naravno da će se pojaviti više bolesti i štetočina. Plodored je jedna od najbitnijih stavki", slaže se s preporukom struke.

Plan zaštite pšenice uključuje više tretmana fungicidima tokom vegetacije, ovisno o fazi razvoja biljke. "Lično idem u tri zaštite – u fazi vlatanja, kada izlazi list zastavičar i u fazi klasa", navodi.

Prije izlaska na polje, Marko pažljivo miješa zaštitna sredstva, a ispravnost opreme smatra najvažnijim za kvalitetnu primjenu. "Važno je da su dizne na prskalici ispravne, da nema začepljenja ili pukotina. Bitno je da se kapljice pravilno rasporede po cijeloj površini lista", objašnjava.

I za kraj, ističe važnost pravilne brzine kretanja traktora tokom prskanja. "Prskam brzinom 6,5 do 7,5 km/h. Bolje je ići malo sporije i odraditi kvalitetnije nego žuriti pa napraviti loš posao", zaključuje Makarević.