Proso: Ekološka žitarica s velikim nutritivnim i ekonomskim potencijalom

Proso (lat. Panicum miliaceum) je žitarica koja je poznata po svojoj svestranosti i hranjivim svojstvima, a potječe iz Indije. Iako nije toliko popularna kao pšenica, kukuruz ili riža, koristi se u mnogim dijelovima svijeta, posebno u Africi, Aziji i dijelovima Istočne Evrope.

Ova žitarica ima bogatu historiju, a u novije vrijeme postaje sve važnija zbog svojih ekoloških i nutritivnih svojstava.

Postoji više od 270 vrsta

Proso je rod biljaka iz porodice trava (Poaceae), postoji više od 270 vrsta, a među najpoznatijima su: bijeli (Panicum miliaceum), najčešće korištena vrsta, otporna na sušu i crveni (Pennisetum glaucum), uzgaja se prvenstveno u Africi.

Izuzetno je hranjiva žitarica. Sadrži visok udio proteina (do 12%), vlakna koja poboljšavaju probavu, te minerale poput željeza, magnezija i fosfora.

Također je bogat B vitaminima, osobito B6, i potpuno je bez glutena, zbog čega je popularno među osobama s celijakijom ili onima koji izbjegavaju gluten.

Zbog niskog glikemijskog indeksa, proso je korisno za osobe s dijabetesom, zatim vlakna smanjuju rizik od konstipacije i podržava zdravlje probavnog sistema, a magnezij pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska i zdravlja srca.

Otporna je žitarica koja može uspijevati u sušnim i manje plodnim uvjetima. Zbog toga je posebno važna u područjima s nepovoljnim klimatskim uvjetima, gdje druge teško rastu.

Najviše se uzgaja u Africi i Indiji

Najviše se uzgaja u Africi, posebno u Sahelu, graničnoj zoni između Sahare na sjeveru i plodnije regije Sudan na jugu, zatim u Aziji (Indija, Kina), te Srednjoj i Istočnoj Evropi (uključujući Rusiju i Ukrajinu).

Najveći proizvođači su Indija koja čini oko 40% globalne proizvodnje, zatim Kina, Nigerija (najveći proizvođač u Africi), Sjedinjene Američke Države (Dakota i Texas), Mali, Burkina Faso, Senegal...

U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji ova žitarica je vrlo malo zastupljena.

Proso se u Hrvatskoj uzgaja na skromnim površinama do 200 hektara, a prinos je oko 2,5 tona/ha, dok za BiH i Srbiju nema konkretnih podataka.

Ova svestrana žitarica u prehrani koristi se na različite načine. Često se kuha kao prilog ili u kombinaciji s povrćem, te u pripremi kruha, kolača i drugih pekarskih proizvoda.

U nekim kulturama koristi se za proizvodnju piva ili drugih alkoholnih pića, a u sušnim regijama kao hrana za stoku i perad.

Ekološki je prihvatljiv usjev jer zahtijeva minimalnu količinu vode za rast. To ga čini pogodnim za uzgoj u područjima u kojima su velika sušna razdoblja. Također se često sadi u rotaciji s drugim usjevima, što može pomoći u očuvanju plodnosti tla.

Godišnja proizvodnja je oko 28 miliona tona

Iako nije među najproduktivnijim žitaricama, njegova proizvodnja raste, posebno u zemljama u razvoju. Prema podacima za 2023. godinu, svjetska proizvodnja iznosila je oko 28 miliona tona, a uzgaja se na oko 27 miliona hektara godišnje.

Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu (FAO), navodi da je u 2023. godini najviše prosa proizvela Indija (11.640.000 tona), zatim Niger (3.856.344 t), Sudan (2.647.000 t), Nigerija (2.240.744 t), Mali (1.840.321 t), Kina (1.565.965 t), Burkina Faso (1.189.079 t), Etiopija (982.958 t), Čad (756.616 t), Senegal (574.000 t)…

Znate li ko je "kraljica prosa" - spasila je vrijedne sorte?

Uglavnom se uzgaja na sušnim i polusušnim područjima gdje druge žitarice, poput kukuruza i pšenice, ne mogu rasti zbog nesigurnih klimatskih uvjeta. Zbog svoje otpornosti na sušu, važan je za poljoprivredu u regijama s malo padavina.

Ova žitarica je manje likvidna na globalnom tržištu u poređenju s pšenicom i kukuruzom, ali trgovina raste, posebno u afričkim i azijskim zemljama.

Najveći izvoznici su Sjedinjene Američke Države, Indija, Mali i Nigerija, dok su najveći uvoznici Nepal, Kina, Evropske zemlje (Njemačka i Poljska), Turska i zemlje Bliskog istoka (Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati).

S obzirom na njegovu nutritivnu vrijednost i svestranost, proso bi moglo postati sve popularnije u budućnosti, posebno u kontekstu zdrave prehrane i održive poljoprivrede.

FAO 2023. proglasio Međunarodnom godinom prosa

Proso ima bogatu povijest, a uz njegovu otpornost na sušu, nastavak rasta proizvodnje mogao bi igrati ključnu ulogu u globalnoj poljoprivredi.

Dok se svijet suočava sa sve većom gladi, neishranjenošću, siromaštvom i sve jačim učincima klimatskih promjena, potreba za održivim i otpornim usjevima nikada nije bila hitnija.

Pokazao se i kao moćna opcija za rješavanje problema degradacije okoliša, suša i društvenih nejednakosti te za jačanje poljoprivredno-prehrambenih sustava, sigurnosti hrane i prehrane.

Prepoznajući ovaj potencijal, Ujedinjeni narodi proglasili su 2023. Međunarodnom godinom prosa (IYM).

Proslavljen na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, IYM je istaknuo bogatu kulturnu baštinu i golemi potencijal kao usjeva otpornih na klimu i vrlo hranjivih koji nude ekonomske mogućnosti malim poljoprivrednicima i agro poduzećima.

^{*naslovna fotografija: Shutterstock/artistdesign.13, Sagya gore}