Primjetno prisustvo cikada u usjevu pšenice, ne čekajte proljeće za reakciju!

Zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima, ove godine sve je ranilo - proljetna sjetva, ubiranje plodova, žetva pa se poranilo i sa jesenjom sjetvom. Mnogi poljoprivredni proizvođači su sjetvu strnih žita započeli već u prvim danima oktobra i čak je završili do polovine tog mjeseca što nije čest slučaj u praksi.

Vremenski uslovi su bili idealni, na parcelama gdje je pretkultura bila kukuruz ranije se obavljala žetva pa se i sama priprema zemljišta mogla ranije obaviti, tako da mnogi ratari nisu imali strpljenja, a ni razloga da čekaju. Tamo gdje je pretkultura bila soja nije bilo rane sjetve, već je ona na tim parcelama obavljena u optimalnim rokovima ili se malo kasnilo.

Tamo gdje je sjetva pšenice bila preuranjena, usjevi se nalazi u fazi dva, tri i više listova. Njih bi sada trebalo pregledati, imajući u vidu da je proteklih dana bilo visokih temperatura za ovo doba godine što je pogodovalo razvoju i pojavi određenih štetočina, a toplo vrijeme uslovilo je ubrzan rast i razvoj ozimih kultura.

Pri obilasku pojedinih parcela uočeno je prisustvo cikade Psammotettix alienus koja je inače vektor virusa kržljavosti pšenice (WDV) koji je posljednjih godina prisutan kod nas i u regionu i koji znatno redukuje prinos pšenice. Upravo je pojava ovog virusa posljedica ranih rokova sjetve čiji su simptomi uočljivi u toku vegetacije.

Prisustvo cikade u našim krajevima uočava se od maja mjeseca do decembra. Topla i duga jesen, kao što je ova, pogoduje pojavi i razvoju štetočine. Virus kržljavosti pšenice se isključivo prenosi letom štetočine, a nikako sjemenom, biljnim sokovima, zemljištem ili na neki drugi način.

Prezimljava u biljnom tkivu

Cikada prezimljava u stadijumu jajeta u biljnom tkivu, a imago se javlja u maju i ima dvije do četiri generacije godišnje. U toku ljeta boravi i hrani se na drugim usjevima, na nezaoranim žetvenim ostacima ili korovu, a u jesen prelazi na tek iznikle i sočne listove strnih žita. Prirodni domaćin ovog virusa je: pšenica, raž, ječam, kukuruz i mnogobrojni korovi iz porodice trava (Poaceae).

Pšenica i druge strne kulture posijane u vrlo ranim rokovima su podložne napadu, a suvo i toplo vrijeme u toku nicanja ovih kultura pogoduju razvoju i pojavi ove štetočine. Zaraza izazvana u prvim razvojnim fazama pšenice je destruktivna za usjev.

Parcele na kojima je pšenica samonikla, gdje je sjeme zaostalo od žetve, često je izvor virusa. I to je jedan od ključnih razloga što se stalno apeluje i preporučuje da se sjetva obavi isključivo deklarisanim sjemenom, a ne merkantilnim, što je ove godine bio čest slučaj.

Merkantilno sjeme je izgledalo dobro i naočigled zdravo, što ne mora da znači, a to će se pokazati u vegetaciji. Takav usjev ne bi trebao da isključi niti jedan fungicidni tretman.

Samonikli usjevi pšenice te korovske biljke u blizini parcela gajenog usjeva su spona za nastanak infekcije, zato je preporuka da se dijelovi kraj parcela drže čisti i uredni. Ukoliko su biljke na kojima su se prethodno hranile cikade bile zaražene virusom kržljavosti pšenice, one su infektivne cijeli svoj životni vijek. Osim imaga i larva ovog insekta je vektor virusa.

Primarne infekcije u jesen

Primarne infekcije se javljaju i ostvaruju u jesen kada virus prenosi odrastao insekt imago, a takođe se ostvaruju i sekundarne zaraze koje se dešavaju u proljeće kada su vektori larve koje se hrane zaraženim biljkama.

Simptomi su primjetni tek u proljeće, najranije u martu, u vidu propadanja bokora i zaostajanje biljke u porastu zbog čega je virus i dobio ime. Kako vegetacija odmiče oni su sve uočljiviji u vidu, u početku manjih, a kasanije većih, žutih oaza ili traka na parceli sa odumrlim tkivom. Žućenje je posljedica kretanja i ishrane cikada na parceli. Zaražene biljke su sterilne ne klasaju ili daju kratke klasove sa malim brojem zrna.

Cikade zadale težak udarac njemačkoj industriji šećera, bakterijske zaraze poharale usjeve

Bilo bi dobro pregledati sve parcele zasijane pšenicom, naročito gdje je sjetva obavljena rano, a i parcele gdje pšenica tek niče da se tačno utvrdi prisustvo ove štetočine i njegova brojnost. Smatra se da je ekonomski prag štetnosti 5 jedinki cikada na 1 m², što podrazumijeva primjenu insekticida.

Kobna za usjev

Kako su cikade prenosioci virusa njegovo pravovremeno suzbijanje je od velike važnosti jer upravo infekcija u početnim fazama je kobna za usjev. Preparati koji su na bazi aktivne materije deltametrin je jedino registovan za primjenu protiv ove štetočine, ali ratari koriste i insekticide na bazi aktivne materije lambda-cihalotrin koji takođe uspješno suzbija ovu štetočinu u dozama koje navodi proizvođač na uputstvu preparata.

Na našem tržištu postoje brojni trgovački nazivi na bazi ove dvije supstance.

Preporuka ratarima su preventivne mjere, to podrazumijeva pomjeranje rokova sjetve u optimalne kako bi nicanje pšenice bilo odloženo za kasnije, čime bi se izbjegao prelazak cikade na tek iznikle biljke.