Pravovremena međuredna obrada kukuruza osigurava bolji prinos u uslovima suše

Međuredna obrada zemljišta predstavlja jednu od najvažnijih dopunskih agrotehničkih mjera, prije svega kod usjeva kukuruza, a naročito u godinama sa izmijenjenim klimatskim uslovima. Podrazumijeva primjenu kultiviranja ili špartanja u cilju uništavanja korova, razbijanja pokorice, čuvanja vlage i poboljšanja aeracije zemljišta.

Kada je kukuruz u fazi tri do četiri lista, pravi je trenutak za prvu međurednu obradu zemljišta. Ova agrotehnička mjera se prvi put obavlja na dubinu od šest do osam centimetara zbog toga što je korijenov sistem kukuruza plitak i još uvijek slabo razvijen.

Brzina prohoda treba biti oko pet kilometara na sat kako ne bi došlo do zatrpavanja mladih biljaka. Narednu međurednu obradu treba obaviti kada je kukuruz u fazi osmog do devetog lista, tačnije dokle god postoji mogućnost ulaska mašinama u polje, a da se pritom ne oštete biljke. Druga međuredna kultivacija se radi na manjoj dubini, obično na oko četiri do šest centimetara, sa brzinom prohoda od osam do deset kilometara na sat.

Zakorovljenost može smanjiti prinos za pola!

Agrotehničku mjeru kultiviranja treba obaviti tokom dana, nakon 12 sati, jer su u ranim jutarnjim satima biljke hidratisane i krte, samim tim su sklone lomljenju i povređivanju.

Kultiviranjem ili špartanjem se, prije svega, uništavaju korovske vrste koje su se u međuvremenu razvile kako bi se smanjila konkurencija za životnim prostorom, vodom i mineralnim materijama. Važno je naglasiti da zakorovljenost može smanjiti prinos od 30 pa čak do 50 posto. Iz tog razloga se primjenom ove mjere mladim biljkama kukuruza omogućava nesmetan dalji rast i razvoj.

Nepovoljni vremenski uslovi, nažalost, mogu da odlože ili čak spriječe pravovremeno obavljanje međuredne obrade. U uslovima čestih padavina, praćenim kraćim ili dužim sunčanim intervalima dolazi do sabijanja i stvaranja pokorice u površinskom sloju zemljišta. Tada treba sačekati da se stvore uslovi za ulazak na parcelu kako bi se kultiviranjem razbio pokorični sloj, a biljkama omogućilo adekvatno usvajanje hraniva i spriječilo dodatno isparavanje vlage.

Rastresanjem površinskog sloja zemljišta zraka lakše prolazi do korijenovog sistema što, prije svega poboljšava njegovo disanje. Tom prilikom se ubrzava i mineralizacija azota, kao i mikrobiološka aktivnost u zemljištu.

Sa obradom i prihrana

S obzirom na to da kukuruz troši velike količine azota, naročito u početnim fazama rasta, pa sve do faze metličenja, istovremeno sa međurednom obradom može se obaviti i prva prihrana KAN-om (27% N) ili urejom (46% N), što zavisi od pH vrijednosti zemljišta.

Branislav Cukić: Za zaštitu kukuruza od korova preskačem tretman na crno

Količina azotnog đubriva se kreće u rasponu od 150 do 250 kilograma po hektaru i zavisi od rezultata agrohemijske analize zemljišta, ali i od planiranog prinosa. Izuzetno je važno da se đubrivo unese pred kišu i to u zonu korijenovog sistema kako bi se smanjili gubici azota, a biljkama omogućilo adekvatno usvajanje ovog hraniva.

Pravovremeno i korektno izvedena međuredna obrada zemljišta u usjevu kukuruza doprinosi pravilnom razvoju biljaka i ostvarivanju većeg i kvalitetnijeg prinosa.