U mnogim evropskim zemljama predviđamo povećanje utjecaja štetnih insekata na usjeve za 50 do 100 posto, smatraju znanstvenici, a to bi za evropski prinos pšenice moglo značiti gubitke od oko 16 miliona tona godišnje.
Insekti će biti u fokusu pažnje kako poljoprivrednika tako i znanstvenika kada se govori o globalnim gubicima usjeva zbog promjene klime, predviđa američka studija. Znanstvenici u ovoj studiji procjenjuju da će svakim stupnjem porasta temperature štetočine uništiti 10 do 25 posto više pšenice, kukuruza i riže širom svijeta.
Naime, globalno zagrijavanje potiče insekte da troše više hrane zbog čega bi se mogla povećati i njihova populacija.
"Štetni insekti trenutno pojedu žitarica koje su ekvivalent jednom od 12 napravljenih kruhova. Do kraja stoljeća, ako se ovom brzinom nastave klimatske promjene, insekti će jesti više od dva na 12 napravljenih kruhova", upozorava Curtis Deutsch, koautor studije sa Sveučilišta u Washingtonu, prenosi BBC.
Regije koje se spominju kao najugroženije je su one koje se nalaze u umjerenim zonama kao što je Evropa, SAD i Kina.
"U mnogim evropskim zemljama predviđamo povećanje utjecaja štetnih insekata na usjeve za 50 do 100 posto", smatraju znanstvenici, a to bi za evropski prinos pšenice moglo značiti gubitke od oko 16 miliona tona godišnje.
Povećanje temperature u tropskim zonama gdje su žitarice već ugrožene, najavljivani gubici bi se zapravo mogli smanjiti jer će insektima ipak biti pretoplo za preživljavanje.
Dakle, neki od naproduktivnijih područja za proizvodnju žitarica su umjerenoj zoni što bi mogao biti pravi problem s obzirom na to da kukuruz, pšenica i riža čini 42 posto kalorija koje ljudi konzumiraju širom svijeta, a već jedan od 9 ljudi pati od kronične gladi diljem svijeta.
Klimatski modeli spominju globalni porast površinske temperature i to za 2 do 5 stupnjeva, do 2100. godine.
Upotreba pesticida je česta u Evropi, posebno u Velikoj Britaniji. Stručnjaci upozoravaju da štetočine mogu postati otpornije na njih u toplijoj klimi. "To znači da bismo se trebali prebaciti na korištenje više bioloških sredstava za suzbijanje štetočina, kao što su bubamare", rekao je Guy Poppy, profesor ekologije na sveučilištu u Southamptonu.
Druga bi rješenja mogla biti u pomicanju datuma sjetve, rotirajućim usjevima i sijanju usjeva koji su otporniji na štetočine. Također, potrebno je više strategija kako bi se smanjila nesigurnost u proizvodnji hrane.
Tagovi
Autorica
