Postrna sjetva kao dodatni prihod

Uslijed dužeg perioda tropskih temperatura, došlo je do bržeg sazrijevanja zrna ječma pa su u lozničkom kraju prvi otkosi "pali" već početkom juna. Poljoprivrednici su prvo krenuli u žetvu dvoredih ječmova, koji su posijani u ranijim rokovima sjetve. 

Pravilan odabir parcele i biljne kulture

Prema riječima Milice Popadić, stručnjaka iz PSSS, kod odlučivanja za postrnu sjetvu vrlo je bitan odabir parcele. "Ukoliko proizvođači nemaju sisteme za navodnjavanje parcela mora imati dobar vodno-zračni režim, najboje su one u dolinama rijeka i manjih vodotokova, jer je neophodno dovoljno zemljišne vlage za klijanje i kasnije za vegetativni razvoj biljke."

Još jedan od bitnih faktora uspješnosti postrne sjetve je izbor kulture koja će se sijati, ali poljoprivrednici tu odluku moraju donijeti u skladu sa postojećim sastavom stoke na gospodarstvu. Pojedinim gospodarstvima je potrebno merkantilno zrno pa će tome i prilagoditi sjetvu, drugima je pak potrebnija kabasta stočna hrana poput silaže ili sijena. Posljednjih godina proizvođači se često odlučuju za postrnu sjetvu kukuruza, ali u tom slučaju na izbor FAO grupe utječe više faktora. 

Kukuruz i soja kao postrni usjev

Ukoliko planiraju da proizvedu merkantilno zrno, tada je preporuka da se sjetva obavi do 25. juna sa hibridima FAO grupe zrenja 200. "Ukoliko im je potrebna silaža od cijele biljke ili vlažnog zrna, tada se može sijati do početka jula i to FAO grupe 300 i 400, a poslije toga do 15. jula preći na ranije hibride FAO 200," precizirala je Popadić. 

I soja može biti interesantna u postrnoj sjetvi jer posljednjih godina sa pojavom ranijih sorti zrenja, dve i tri nule (00, 000) sve je više proizvođača koji se opredjeljuju za sjetvu soje za proizvodnju merkantilnog zrna, dok se ranije sijala soja visokog stabla i bujnije vegetacije i koristila se kao kabasta stočna hrana. 

Za proizvodnju kabaste stočne hrane se prema njenim riječima može koristiti stočni grašak, grahorica koje se najčešće kose i suše kao sijeno. Sudanska trava i krmni sirak se mogu koristi u ovu svrhu, a od njih se najčešće može dobiti i dva otkosa. 

Manji prinosi, ali su manja i ulaganja

Popadić upozorava poljoprivrdenike da u postrnoj sjetvi ne očekuju rekordne prinose po jedinici površine, jer su oni zbog samog vremena sjetve niži nego prinosi u redovnoj sjetvi, ali da imaju na umu da je to drugi usjev i novi prihod koji se dobiva na jednoj parceli, ali dodaje da se događalo da su u pojedinim sušnim godinama veći prinosi postizani sa usjevima iz postrne sjetve nego u redovnoj sjetvi. 

"Kada je u pitanju agrotehnika koja se primjenjuje za postrnu sjetvu, ona je reducirana u odnosu na standardnu agrotehniku. Ukoliko postoje uslovi, zemljište za sjetvu se može pripremiti nekom od konzervacijskih metoda (tanjuranje ili freziranje). Primjena đubriva je manja i najčešće se koriste samo azotna đubriva, zaštita od korova je jednostavnija, a u pojedinim kulturama nije ni potrebna," rekla je Popadić.

Neophodno je samo da se proizvođači za postrnu s,etvu opredjele još prije žetve da bi na vrijeme mogli pripremiti repromaterijal koji im je potreban, a prije svega Popadić misli na sjeme i đubrivo. Napominje da svaki dan kašnjenja sa sjetvom smanjuje količinu vlage u zemljištu neophodnu za klijanje i nicanje, ali i smanjuje dužinu vegetacije za sazrijevanje biljaka, a time i pozitivan rezultat postrne sjetve.