Polako sa sjetvom kukuruza: Prvo priprema zemljišta, izbor hibrida i gustina sjetve

Na pragu smo najbitnijeg posla ratara, sjetvi kukuruza, strateški najbitnije ratarske kulture. Zbog velike suše i nezapamćenih niskih prinosa kukuruza prethodne godine, mnogo je proizvođača koji će smanjiti površine pod kukuruzom u odnosu na prethodni period.

Prema riječima savjetodavca za ratarstvo i povrtarstvo Saše Stankovića agroekološki uslovi na samom početku ovogodišnje sjetve sa aspekta vlage u zemljištu značajno su bolji u odnosu na prethodne dvije do tri proljetne sjetve, što može doprineti povećanju zainteresovanosti proizvođača za predstojeću sjetvu kukuruza.

Nišlije nisu ni počeli

Iako smo na startu optimalnog roka za sjetvu kukuruza, ona u većini krajeva naše regije još nije počela.

"Kukuruz je termofilna biljka, ne odgovaraju joj hladno i suviše vlažno zemljište, naročito u početnim fazama razvoja. Iz tog razloga, ratari kreću sa sjetvom tek nakon prethodnih padavina i najavljenog toplotnog talasa. Na području gdje se može ući mašinama na parcelu, očekujemo da se sjetva završi do kraja prve dekade aprila."

Posljednjih godina se, dodaje on, neopravdano žuri sa početkom sjetve kako bi se izbjegli sušni uslovi u momentu nicanja. Optimalni rok sjetve kukuruza za niže terene je polovina aprila, dok je za više terene posljednja dekada aprila, početak maja.

"Međutim, učestale padavine onemogućile su ulaz mašina na parcele, pripremu zemljišta i samu sjetvu. Proizvođači koji su ranije uspjeli da obave predsjetvenu pripremu zemljišta za sjetvu čekaju povoljne trenutke da uđu na parcelu i odmah siju", navodi savjetodavac i dodaje da ne treba previše gaziti i sabijati zemljište kako se ne bi pokvarila njegova struktura.

Izbor hibrida od ključnog značaja

Šta se savjetuje proizvođačima koji još uvijek nisu pripremili zemljište?

"Čim se stvore uslovi za ulazak na parcelu, obaviti finu predsjetvenu pripremu zemljišta, unijeti 2/3 potrebne količine azota i to 150 kilograma po hektaru ureje ili 250 kilograma po hektaru KAN-a", savjetuje naš sagovornik.

Izbor hibrida je od ključnog značaja i treba ga prilagoditi agroekološkim uslovima, pedološkim i agrohemijskim karakteristikama zemljišta.

"Hibridi ranije grupe zrenja preporučuju se u slučaju da se radi o višim terenima, ako se kasni sa sjetvom ili ako je u pitanju zemljište lakšeg mehaničkog sastava, kao i u uslovima suhog ratarenja. Kasniji hibridi se siju na zemljištima težeg mehaničkog sastava, nižih nadmorskih visina, u sistemima navodnjavanja."

Kada je riječ o agrotehničkim mjerama, kao najznačajnije, nameću se mineralna ishrana i gustina sjetve.

Prema riječima savetodavca, ishrana fosforom i kalijumom trebalo je u većem dijelu da se obavi sa jesenjom obradom zemljišta. Zbog toga što su pomenuti elementi slabo rastvorljivi, potrebno ih je unijeti u zemljište bar četiri do pet mjeseci prije sjetve i na dubinu razvoja koreijnovog sistema odakle će ih biljka maksimalno iskoristiti.

"Dubina sjetve zavisi od uslova vlažnosti zemljišta. Ukoliko je površinski sloj vlažniji, sjetvu treba obaviti na dubini od tri do četiri centimetra, međutim, ako je vlaga u dubljem sloju, a površinski dio suhlji, dubina sjetve treba biti četiri do šest centimetara", upozorava Stanković.

Koliko gusto sijati?

U posljednje vrijeme najvažnije pitanje postavlja se u vezi sa gustinom sjetve. Evo šta kaže ovaj stručnjak za ratarstvo.

"Sušni uslovi tokom prethodne godine, ali i ranijih vegetacija usjeva kukuruza, ukazuju da u gustom sklopu najčešće nema dobrih prinosa. Proizvođači sami treba da odrede gustinu sjetvu na osnovu tipa zemljišta, stepena primijenjenih mjera đubrenja, kao i mogućnosti usjeva za navodnjavanje".

Kako dalje ističe, iskustva na terenima Nišavskog okruga pokazuju da u uslovima suhog ratarenja ne treba sijati više od 55.000 biljaka po hektaru, a u uslovima navodnjavanja i intenzivnog đubrenja može se sijati i 65.000 biljaka po hektaru.

Kada i kako suzbijati korove u kukuruzu?

Preporuka je da se poslije sjetve obavezno odradi tretman zaštite protiv korova koji niču iz sjemena, jer će povoljni uslovi vlage u zemljištu pogodovati razvoju korovskih biljaka.

"Kako je zemljište dobro pripremljeno pod uticajem vjetrova i mrazeva, kao i prilikom obavljenog zatvaranja brazdi, ne treba ga dodatno pripremati i gaziti, nego sijati čim se steknu uslovi za to", zaključuje ovaj stručnjak za ratarstvo.