Počela sjetva uljane repice, obratiti pažnju na suzbijanje korova

Sjetva uljane repice je počela na području Semberije, pa se poljoprivrednim proizvođačima savjetuje da obrate pažnju na suzbijanje korovskih vrsta.

U prvim fazama razvoja, uljana repica je veoma osjetljiva na veliku konkurenciju, prije svega širokolisnih korova, ali i nekih uskolisnih korova, zbog čega se ozbiljno treba razmisliti o sprovođenju hemijskih mjera zaštite.

Tretman izvršiti poslije sjetve, a prije nicanja 

Proizvođačima se preporučuje da izvrše tretman poslije sjetve, a prije nicanja usjeva jednim od dozvoljenih zemljišnih herbicida. Efikasnost zemljišnih herbicida zavisi od kvaliteta zemljišta i količine padavina, jer je za njihovu aktivaciju potrebna kiša. Za pravilan odabir herbicida potrebno je poznavati sastav korovske flore na parcelama. Zajedno sa sjetvom uljane repice najčešće niču korovi: štir (Amaranthus retroflexus), pepeljuga (Chenopodium album), dvornici (Polygonum persicaria i P.lapathyfolium), koštan (Echinochloa cruss-galli), muhari (Setaria viridis i S.glauca) i dr.

Više štete prave ozimi korovi

Uljanoj repici znatno više štete nanose takozvani bienalni ili ozimi korovi. To su korovi koji niču tokom cijele jeseni i do zime se pripreme za prezimljavanje. Prezime u mlađem razvojnom stadijumu, a mnoge vrste su sposobne nicati i u proljeće: kamilica (Matricaria chamomilla), broćika (Galium aparine), mišjakinja (Stellaria media), gorušica  (Sinapis arvensis), pirevina (Agropyrum repens) i dr.

Tretman poslije sjetve, a prije nicanja omogućava da se širokolisni i uskolisni korovi koji niču iz sjemena jednim potezom zaustave. U tu svrhu preporučuje se upotreba selektivnih herbicida na bazi klomazon-a, dimetahlor-a, metazahlor-a. U slučaju da herbicidi nisu primjenjeni u jesen ili su iz nekog razloga slabije djelovali, potrebno je izvršiti korektivna tretiranja. Upozoravamo poljoprivrednike da prije primjene pažljivo pročitaju upustvo i pridržavaju se navedenih doza i ograničenja.

Autor: Đorđe Glišić, Savjetodavna Srpske