Plodnost tla može se popraviti malčem, kompostom, drvenim pepelom

Tlo predstavlja kompleksan živi sistem, koji se neprekidno mijenja smjenom svojih prirodnih ciklusa, održavajući na taj način adekvatnu strukturu i snabdjevajući biljke i zemljišne mikroorganizme neophodnim hranjivim materijama.

Za održivu poljoprivrednu proizvodnju, važno je pametno upravljati ovim prirodnim resursom, Ipak, prema riječima Jovane Todorović, iz PSSRS, sve intenzivnija poljoprivreda ga iscrpljuje, što na kraju dovodi do degradacije. 

Usjevi svake godine iznose značajne količine hranjiva putem prinosa. Kao posljedica toga, javlja se osiromašenje u biogenim elementima ili čak njihov potpuni nedostatak. Pored ovog uticaja, intenzivni radovi na parceli utiču i na biološke i fizičke osobine tla. 

Uz agrotehniku do veće plodnosti

Usljed toga, broj odgovarajućih obradivih površina sve se više smanjuje pa je veliki broj proizvođača prinuđen da prevodi zemljišta lošijih osobina u kulturna. Ovo se konkretno odnosi na pseudoglejna, kisela tla, lošijih fizičkih, hemijskih i bioloških osobina, koje nisu u skladu sa osnovnim zahtjevima u biljnoj proizvodnji pa su prinosi na njima veoma niski, nepouzdani i nestabilni. 

Proces prevođenja neodgovarajućih zemljišta u kulturna naziva se oblagorođavanje ili kondicioniranje. Riječ je dugotrajnom postupku, koji može biti uspješan uz primjenu odgovarajućih agrotehničkih mjera. 

Oplemenjivači su sredstva pomoću kojih se poporavljaju njegove osobine. Tačnije, to su sve one materije koje mijenjaju a samim tim i popravljaju fizičke, hemijske i biološke odlike tla tako što povećavaju udio organske materije u njemu. Mogu biti organskog ili neorganskog porijekla, tačnije dobijena prirodnim ili vještačkim putem. 

Sami možemo doprinjeti, prirodnim sredstvima

Glavne metode popravke tla su kalcizacija, humizacija i gipsovanje. Kod nas je najčešće u primjeni kalcizacija, odnosno, regulisanje viška kiselosti zemlje. Korisna je u ratarskoj proizvodnji, naročito prilikom uzgoja leguminoza i šećerne repe. 

Drugi tipovi oplemenjivača zastupljeni su u intenzivnom uzgoju povrća, cvijeća ili prilikom podizanja višegodišnjih zasada. 

Sredstva koja mijenjaju hemijske osobine, odnosno, pH vrijednost su:

• aluminij sulfat i zemljišni sumpor (upotrebljavaju se za zakiseljavanje alkalnih zemljišta, tačnije za neutralizaciju pH);
• drveni pepeo, kalcij karbonat, magnezij hidroksid i željezo sulfat (primjenjuju se isključivo na kiselim tlima, u cilju povećanja pH vrijednosti, kao i poboljšavanja strukture, vodno - vazdušnog režima i oksido - redukcionih procesa);

Jedna kišna glista dovoljna je da popravi plodnost i učinkovitost tla

Svojstvo raspoloživosti hranjivih materija, najviše se unaprjeđuje glaukonitom i to u kombinaciji sa đubrivima sa slabo djelujućim dejstvom kalija. Gips dobro neutrališe alkalnost, izazvanu prevelikom količinom natrija i poboljšava zemljišnu strukturu. Ugljena prašina djeluje tako što uklanja toksične supstance iz zemlje, vode i zraka, ali i neutrališe boje, mirise i soli. 

Popravka fizičkih osobina, konkretno poboljšanje strukture i vodnog režima, vrši se perlitom, vermikulitom, hortikulturnim pijeskom, malčevima i vodenim zemljišnim kristalima. 

Fizičko hemjske osobine tla, među kojima su poroznost, gustina, struktura, adsorpcioni kompleks, oplemenjuju se povećanjem organske materije u njemu. Za ove namjene najbolje je koristiti kompost i zeolit.