• Kukuruzni žižak
  • 27.09.2019. 10:30

Pazite na kukuruznog žiška prije i tokom berbe, ali i u skladištu

Kukuruzni žižak je prvenstveno skladištna štetočina, ali se javlja i na klipovima kukuruza u usjevima kukuruza u polju. Odlično leti pa iz tog razloga ima važnu ulogu u širenju i napadu kukuruza na parcelama.

Foto: Wikipedia/Agricultural Research Service
  • 398
  • 34
  • 0

U Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji je proizvodnja silaže pri kraju i polako se pripremamo za berbu kukuruza. Ovisno o kojoj se FAO grupi radi, berba će početi ranije ili kasnije.

Tako se u županijama sjeverne Hrvatske, Slavonije i u Vojvodini u Srbiji, te jednim dijelom i u Posavini već vrši berba kukuruza FAO grupe 300, dok će u narednom periodu početi berba FAO grupe 400, a ubrzo i FAO grupa 500. FAO grupe 600 i 700 su najčešće jako kasni hibridi kukuruza koji se uglavnom siju za silažu.

Proizvodnja kukuruza je obiman i ozbiljan posao kojemu treba pristupiti sa dozom znanja i iskustva. Naročit problem predstavlja pravilno skladištenje kukuruza.

Za zadržavanje tehnološke ispravnosti uskladištenog kukuruza nije samo dovoljno stvoriti dobre uvjete u formiranim objektima za skladištenje. Ono ovisi i o stanju ubranog kukuruza s polja (vlažnost zrna, tehnološka zrelost, prisustvo spolnih i bespolnih organa fitopatogenih gljiva i ostalih uzročnika bolesti te prisustvo imaga određenih insekata ili nekih njihovih morfoloških radnijih stadija.

Jedan od osnovnih štetnika kukuruza jeste kukuruzni žižak (Sitophilus zeamays).

Biologija i morfologija štetnika

Kukuruzni žižak je prvenstveno skladištna štetočina, ali se javlja i na klipovima kukuruza u usjevima kukuruza u polju. Odlično leti pa iz tog razloga ima važnu ulogu u širenju i napadu kukuruza na parcelama. Za njegov razvojni ciklus potrebna je relativna vlažnost vazduha iznad  60%, a vlažnost zrna iznad 10%.

On je ekonomski značajan štetnik i uskladištenih žitarica. Najčešće ga nalazimo na kukuruzu, no vrlo dobro se razvija i na strnim žitaricama. Ako se zrnena masa ne kontrolira metodama eksperimentalnog rada u fitomedicini te metodama eksperimentalne statistike, može u potpunosti uništiti uskladišteni kukuruz, hraneći se i razvijajući se unutar zrna.

Odlikuje se sposobnošću zaraze zdravoga i neoštećenoga zrna, a osim direktnih šteta, svojim razvojem i metabolizmom, stvara toplija žarišta unutar zrnene mase, te započinje proces samozagrijavanja i na taj način merkantilni kukuruz gubi kvalitetu.

Zarazu kukuruza može izvršiti u klipu, te pšenicu i ječam još dok su na polju u fazi voštane zriobe. Dobro podnosi niske temperature, te u nekim zemljama s blagim zimama može prezimiti i na polju, što je slučaj posljednjih nekoliko zima gdje nismo uopće imali potreban kontinuitet hladnih dana i noći kako bi regrutirao broj individua u prirodi. Ovo je osnovni problem samoodržavanja kukuruznog žižka kod nas.

Najviše problema imaju poljoprivredni proizvođači koji skladište kukuruz na ekstenzivan način (u kukuruzanama, na tavanima, u garažama...). Ako kukuruz prije skladištenja nije umjetno prosušen, vrlo je vjerojatno da će se u njemu razvijati ovaj štetnik. Najkraći razvoj kukuruznog žiška je 22-26 dana pri temperaturama 22-25 stepeni Celzijusa, te relativnom vlagom zraka većom od 60%, a vlagom zrna većom od 14%.

Mikotoksini u kukuruzu, berba, čuvanje i skladištenje

Može imati nekoliko generacija godišnje, a ženka polaže 300-500 jaja. Najveće štete pričinjava u stadiju larve izgrizajući unutrašnjost zrna. Kukuruzni žižak može letjeti, te i na taj način s polja ulazi u zatvoren prostor. To je također jedna bitna karakteristika koja ovog štetnika dodatno čini agresivnim.

Mjere zaštite

U skladišnim objetima i silosima velikih kapaciteta, u pravilu se ovaj štetnik još uvijek uspješno suzbija na hemijski način fumigacijom s PH3.

Za male proizvođače i domaćinstva ova mjera je relativno skupa, a smiju je provoditi samo ovlaštene službe. Zato je preporuka za domaćinstva da se prije skladištenja pregleda prazni skladišni prostor, te provedu potrebne higijenske mjere, odnosno dobro mehaničko čišćenje. Ako je u objektu bilo zaraze na prethodno skladištenim merkantilnim žitaricama i kukuruzu, potrebna je dezinsekcija praznog prostora koja se može obaviti i univerzalnim akaricidima.

Neposredno prije skladištenja robe u skladište potrebno je pregledati da li postoji zaraza, te ako se uoči više od tri živa odrasla žiška u 1 kg robe, potrebna je dezinsekcija robe (npr.  Ambarin, K-Obiol DP 2 i sl). Poljoprivredni proizvodi smiju se unositi u skladišni prostor najranije sedam dana nakon dezinsekcije, te se treba strogo voditi računa o karenci primjenjenih sredstava (npr. za K-Obiol DP2 21 dan).

Potrebno je izvršiti uklanjanje ostatataka proizvoda iz prethodne godine, koji se mogu samljeti i upotrebiti, a ako je došlo do kvarenja robe, potrebno je uništiti. Najčešće, ukoliko je upotrebljivo, koriste se ovi ostaci kod ishrane peradi. Skladište se mora očistiti od ostataka hrane, eventualne nastale pukotine se poprave, zidovi i tavanice se okreče.

Ipak, neophodno je izvršiti hemijske mjere zaštite. Prilikom primjene nekog od ovih navedenih hemijskih preparata, treba voditi računa o dozama i pridržavati se uputstava proizvođača insekticida.

Skladišta  treba  redovno  provjetravati i održavati  higijenu u njima i  oko njih, pratiti  da  li  je  došlo  do pojave insekata, povišenja vlage i temperature. Proizvode sa štetočinama ne treba unositi u skladište, zato što može da se proširi i na nezaražene proizvode. Uskladištene proizvode treba stalno kontrolisati bez obzira što su smiješteni u čisto skladište, jer uvijek postoji mogućnost da se nasele jedinke kukurznog žižka.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: - | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Pročitaj više »

Tagovi

Kukuruz Skladištenje Žižak Štetočine


Autor

Bekir Dolić

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi