Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ozimi usjevi
  • 17.02.2021. 12:40

Ozimi usjevi: Dovoljno je vlage, neće biti štete usljed niskih temperatura

Februar je mjesec kada ozima žita miruju. Iako nisu sve kulture posijane u optimalnom roku, stanje na terenu je zadovoljavajuće.

Foto: Sanja Dovečer
  • 141
  • 341
  • 0

Ozimi usjevi su dobrog kondicionog stanja, iako je sjetva zbog sušne jeseni pomjerena van optimalnog roka. Snijega nije bilo, ali ni velikih mrazeva pa se stručnjaci nadaju da će biljke dobro podnijeti posljednjih mjesec dana zime.

"Pšenica, ali i sva druga strna žita koja su posijana jesenas nalaze se u dobrom stanju. Manjih problema ima sa ječmom na parcelama gdje je kiselo tlo ili je bilo golomrazice na tim prvim listovima, ali štete neće biti", kaže agronom Milutin Đokić iz Instituta za ratarstvo, stočartvo i povrtarstvo iz Novog Sada, u susjednoj Srbiji.

Mlade biljke pšenice u borbi protiv mraza - kako stiču otpornost?

"Snijeg kojeg je bilo u jednom periodu i koji se otopio dao je dovoljno zemljišne vlage i to je jako bitno da može da se akumulira u nastupajućim danima dok ne krene vegetacija. Pšenica, ali i sve druge strnine su otporne na niske temperature. Mogu izdržati i do -15 stepeni čak i ako nema neke zaštite, neće doći do oštećenja biljke."

Za sjetvu pšenice sve češće se koristi sopstveno sjeme

Pšenica je prošle godine u otkupu bila 0,27 do 0,28 KM, iako je sada ta cifra već na 0,41 i 0,43 KM, mnogi proizvođači izgubili su motivaciju da je predaju pa se ona našla u njihovim spremištima.

"Prošle sezone nešto su smanjene parcele pod ovom žitaricom. U poljoprivrednim apotekama ostalo je dosta sjemena koje je bilo predviđeno za sjetvu. Da li je u pitanju ekonomski aspekt ili nešto drugo, ratari su vjerovatno koristili ono koje su imali, a đubrivo ipak moraju da kupe", napominje Đokić.

Ratari često siju umjesto deklarisanog, svoje sjeme (foto: D. Jovanović)

"Primjećuje se i da je u poljoprivrednim apotekama povećana prodaja sredstava za zaštitu. Sve je veći problem finansijska situacija, procjenjujemo da je više od polovine poljoprivrednika zasijalo sopstveno sjeme. Ono što bi trebalo da znaju da više od jedne godine ne bi trebalo da ga siju"

Ono najlošije završava u stočnoj hrani

Zaštita sjemena u domaćinstvima ne može se uraditi kao kada je u pitanju ono certifikovano, zbog čega postoji opasnost da biljke budu podložnije bolestima.

"Kod pšenice se mora zaštiti. Trebalo bi da se tretira najmanje jednom, a nekad i dva puta. Zrno mora da je čitavo i zdravo inače je podložno bolestima i napadima štetočina, a mlinovi i otkupljivači traže određeni kvalitet", kaže naš sagovornik i dodaje da uglavnom ono najlošije završava u stočnoj hrani.

Ako nije ove godine upotrebljeno za sjetvu, vraća se kompanijama koje su ih proizvele, ponovo se obavlja kontrola, redeklariše se, a ukoliko se standardi ne zadovolje, onda može biti upotrebljeno u ishrani riba ili proizvodnji alkohola.

Poljoprivrednici izbjegavaju višefazno prihranjivanje?

Februar je mjesec kada je potrebno prihraniti pšenicu i druge ozimnine. Na područjima gdje su uglavnom kisela tla preporuka je da se za prihranu koristi KAN jer u njemu ima krečnog materijala. Struka savjetuje da se to obavi u dvije faze, ali proizvođači to pretežno izbjegavaju kako ne bi ulazili više puta u njive i gazili usjeve.

"Kada se koristi KAN, biljka brže usvaja i koristi to đubrivo, a preporuka je i da se prije tretiranja uradi analiza tla N-min metodom i da se utvrdi količina aktivnog azota u zemljištu. Time se određuje i količina hranjiva koju treba upotrijebiti. Prvo se primjeni 70 odsto potrebne prihrane, a krajem marta ili početkom aprila preostalih 30", kaže ovaj stručnjak i dodaje kako je pogrešno svu količinu baciti odmah ili onako od oka, to je, napominje, bacanje para.

Prije tretiranja uraditi analizu zemljišta N-min metodom

Iako uzgoj soje i suncokreta nije čest, povećavaju se površine i pod ovim uljaricama. 

"Soja se prije pet do šest godina sporadično gajila, a sad zauzima površine od pet do šest hektara. Nekada je u otkupu bila oko 0,6 a sad je već 1,15 KM. Duplirana je i cijena suncokreta u odnosu na neke ranije sezone. Ipak, one nisu stabilne i variraju, zbog čega poljoprivrednici brzo odustaju od gajenja", kaže Đokić i preporučuje da se suncokret silira, da se koriste hibridi koji su grupe zrenja 400 jer stižu u vrijeme kada počinje i silaža kukuruza i to je veoma dobar dodatak za ishranu životinja, naročito mliječnih krava.


Tagovi

Ozimi usjevi Uzgoj pšenice Prihrana Strna žita


Autorica

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa iskustvom od preko 20 godina. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#telad i umiljati pas