Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ozima pšenica
  • 13.01.2021. 17:00

Mlade biljke pšenice u borbi protiv mraza - kako stiču otpornost?

Većina sorti dosta je otporna na niže temperature i golomrazice i pri tome dolazi do odbacivanja liski kao i izvjesnog broja biljaka, ali to nema uticaja na prinos.

Foto: Valerija Čolović
  • 146
  • 5
  • 0

Ozima pšenica posijana u optimalnim rokovima i pri dovoljnoj količini vlage, klija, niče i razvija se sve do bokorenja na pozitivnim temperaturama. Poslije toga izložena je djelovanju znatno nižih temperatura vazduha (pri čemu se misli na onu iznad površine zemljišta) dok je temperatura tla na dubini čvora bokorenja znatno viša od one iznad površine zemlje, objašnjava stručnjak za ratarstvo, Svetlana Zlatarić.

Zbog toga ne može se govoriti o otpornosti pšenice, odnosno, da li je ona manja ili veća u zavisnosti od debljine snježnog pokrivača i dubine čvora bokorenja jer ova ratarska biljka izdrži i niže vrijednosti, ispod snjega odnosno u zemljištu.

Snijeg je odličan toplinski izolator usjeva - što sa snježnom plijesni?

Kako smo nedavno pisali, snijeg na ozimim usjevima u stvari je dobrodošao "pokrivač" kao odličan toplinski izolator koji ih štiti od izmrzavanja ako se temperature spuste dobrano ispod nule. I pri tome, kažu iskusni, važi pravilo što je snježni pokrov deblji to je bolje, odnosno koliko centimetara - toliko minusa. 

Razlike u temperaturi iznad i ispod snijega mogu biti 10-15⁰C. Većina sorti je dosta otporna na niže vrijednosti i golomrazice i pri tome dolazi do odbacivanja liski kao i izvjesnog broja biljaka, ali to nema uticaja na prinos, osim u nekim ekstremnim slučajevima kao što je duža golomrazica praćena veoma niskim temperaturama ili kod depresivnih površina…

Od čega sve zavisi otpornost pšenice na niže temperature?

Prema tome otpornost na niske temperature, zavisi i od više faktora ko što su i razvijenosti korjenovog sistema (on prodire duboko u zemlju i ispoljava pozitivan uticaj na vodni bilans čvora bokorenja, čija životna sposobnost određuje otpornost ozime pšenice prema hladnoći), sortnih osobina (manje ili više otporne sorte), karakteristika zemljišta (fizičke osobine, kao i zemljišna vlažnost u vrijeme prezimljavanja), sjetvenih rokova - veoma rana i veoma kasna sjetva nisu dobre i često su biljke oštećene od mraza, navodi ovaj stručnjak.

Ovo se objašnjava time da su u veoma ranim rokovima, biljke stadijumno razvijenije i ulaze u svjetlosnu fazu usljed čega se smanjuje otpornost na niske temperature. Pravilna mineralna ishrana (odgovarajući odnos elemenata posebno P i K) omogućava veći sadržaj organske materije u ćelijskom soku, a naročito ugljenih hidrata, a manji udio slobodne vode, što dovodi do veće koncetracije ćelijskog soka i time veće otpornosti na zimu.

Priprema biljaka da bi preživjele niske temperature počinje još u jesen, kada se u noćnim satima postepeno snižava temperatura vazduha. Proces kaljenja u tom periodu odlikuje se znatnim povećanjem sadržaja šećera u listovima, a naročito u čvoru bokorenja. Mehanizam ove pojave sastoji se u tome što u toku jeseni, za vrijeme sunčanih dana, pšenica pri pozitivnim temperaturama može relativno intezivno obavljati proces fotosinteze, a u večernjim, noćnim i jutarnjim satima pri niskim temperaturama, u biljkama se usporavaju procesi disanja i rasta, što dovodi do nakupljanja šećera.

Važnost rezervnih materija

Tokom zime, pod snježnim pokrivačem, usjevi koriste šećer ne samo kao zaštitnu materiju radi snižavanja tačke mržnjenja ćelijskog soka, već i kao energetski materijal koji obezbjeđuje proces disanja. Poslije nakupljanja rezervnih materija, pri prelazu na temperature ispod 0⁰C, koje određuju stepen takozvane prve faze kaljenja, pšenica relativno lako izdržava i do -10⁰C.

Nakon ovoga pri temperaturi oko 0⁰C, nastupa druga koja se odvija u rasponu od -2 do -7⁰C pri čemu su biljke dosta otpornije na mraz, gdje se znatno smanjuje sadržaj vode u listovima, a istovremeno se povećava sadržaj suve materije. U vezi sa tim, najotporniji organ je čvor bokorenja i zato se dubinom sjetve do određene granice, može regulisati i otpornost na niske temperature.


Tagovi

Ozima pšenica Otpornost pšenice na mraz Čvor bokorenja Faza kaljenja Šećeri


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]