Otrovan, ali i koristan: Sve što trebate znati o kukolju

Dobro poznati izraz "U svakom žitu ima kukolja" potiče još iz Biblije i predstavlja metaforu između dobra i zla. Koristi se kada želimo da kažemo da i u nečemu dobrom postoji nešto loše, kvarno, štetno.

Kukolj (Agrostemma githago) je, zapravo, jedna od najopasnijih korovskih vrsta koja se najčešće javlja u strništima. Osim što gajenim kulturama zauzima životni prostor, vodu i hranljive materije, ovaj segetalni korov je također i otrovan, jer sadrži saponin gitagin i agrostemin. Pomenute otrovne materije se nalaze u cijeloj biljci, ali je najveća koncentracija u sjemenu. Međutim, problem nastaje onda kada se ove supstance nađu u brašnu i stočnoj hrani, čineći ga otrovnim za ljude, ali i za životinje.

Kod ljudi izaziva mučninu, povraćanje, dijareju, malaksalost i vrtoglavicu, a kod životinja slabiji apetit, probleme sa varenjem, pad kondicije i proizvodnje. Zato sjeme kukolja nikako ne smije završiti u stočnoj hrani, niti da se samelje zajedno sa žitom, jer može doći čak i do smrtnog ishoda.

Sa druge strane, neka istraživanja su pokazala da kukolj ima i alelopatsko djelovanje na usjev pšenice. Dakle, smatra se da posjeduje određene materije koje djeluju stimulativno na klijanje sjemena pšenice. Agrostemin djeluje kao biostimulator rasta i sastoji se od kompleksa biljnih hormona: auksina, citokinina i giberalina. Ovo je jedan od rijetkih korova koji je istovremeno otrovan, ali u neku ruku i koristan.

Kada ga suzbiti?

Korijenov sistem kukolja je vretenast, a stablo uspravno, dlakavo i može da poraste do jednog metra visine. Listovi su lancetasti i također dlakavi, a cvijet je lijep i krupan. Interesantno je to što se fenofaza cvjetanja i plodonošenja poklapa sa razvojnim fazama ozimih strnih žita. Iz tog razloga je izuzetno važno prilikom sjetve koristiti čisto i deklarisano sjeme.

Kada je riječ o suzbijanju ove korovske vrste, često se primjenjuju herbicidi koji se inače koriste i protiv drugih širokolisnih korova u strnim žitima. To su preparati koji sadrže dvije aktivne materije: jodosulfuron-metil-natrijum i amidosulfuron, a primjenjuje se još i sredstvo na bazi aktivne materije metsulfuron-metil.

Bitno je naglasiti da je poželjno primijeniti ga kada je korov u fazi ponika zbog same efikasnosti preparata. Ali, šta ako su propuštene ranije mjere suzbijanja i kukolj je u velikoj mjeri prisutan u ječmu kada je on u fazi klasanja?

U ovom slučaju, primjena herbicida nije moguća, jer će u suprotnom doći do pojave fitotoksičnosti, tačnije do značajnog oštećenja gajenog usjeva. Međutim, ukoliko površina nije velika, kukolj se može uništiti i mehaničkim putem, čupanjem i to prije sazrijevanja sjemena. Nije poželjno počupane biljke ostavljati na parceli, već odnijeti što dalje i uništiti ili spaliti.

Očistiti kombajn poslije žetve

Ako je ipak zakorovljenost velika i mehaničko uklanjanje nije moguće, treba obilježiti mjesta gdje ima najviše kukolja i taj dio kasnije posebno požnjeti. Izuzetno je važno nakon obavljene žetve kombajn dobro očistiti kako se sjeme kukolja ne bi prenosilo na druge parcele.

Između ostalog, neophodno je nakon žetve preduzeti čitav niz agrotehničkih mjera kako bi se u potpunosti suzbio ovaj opasan korov.

Kako suzbiti korove u strnim žitima i koji su uslovi čiste parcele?

Plitko tanjiranje nakon žetve će podstaći nicanje sjemena koje je ostalo na njivi. Kada nikne, mlade biljke kukolja se mogu uništiti ili obradom ili primjenom totalnog herbicida. Ne preporučuje se sjetva strnih žita naredne godine, već okopavina, poput kukuruza ili suncokreta.

Najvažnije je u svakom slučaju koristiti čisto i deklarisano sjeme, a registrovane herbicide blagovremeno primijeniti i poštovati karencu datog preparata. Poljoprivrednim proizvođačima se savjetuje redovan obilazak usjeva kako bi mogli adekvatno da odreaguju ukoliko dođe do problema sa korovima, bolestima i štetočinama.