Organska lupina korisna za zemlju i za stoku

Danas je osnovni izvor proteina u ishrani - soja. Većinom se uzgaja u Evropi, ali i uvozi iz Kine i Indije. Međutim, često se postavlja pitanje u vezi sa njenom proizvodnjom, posebno kada je riječ o organskom uzgoju. Također, pitanje zaštite životne sredine u ovoj proizvodnji nije sjajno. Druge opcije su repa i suncokret. Ali sve one moraju se preraditi prije upotrebe. Zbog toga su atraktivne alternative grašak, grah i lupina.

"Od svih, najviše proteina ima lupina - 33% sirovog proteina u suhoj tvati, nasuprot 23% koliko imaju grašak i grah", rekao je za Farmers Guardian specijalist organske proizvodnje Nigel Mapstone.

Također, ona se može uzgajati iz godine u godinu na istoj parceli, jer nije sklona čestim oboljenima. Kao leguminoza, sposobna je da fiksira azot i tako učini zemljište plodnijim, u bilo kojoj rotaciji. Njen dugi korijen omogućava joj rast i u sušnim usjevima, a on ujedno može usitniti zemljište toliko da se oranje u punom smislu ne mora primijeniti.

Da li je lupina otrovna ili ne?

Pored korisnih sastojaka, lupina sadrži i neke štetne sastojke poput alkaloida lupinina, lupinidinina i lupanina. Međutim, slatke lupine imaju nizak sadržaj alkaloida, pa se mogu koristiti u ishrani stoke. Preporuka je da se daju zelene biljke, kada sjeme nije sazrijelo. Toksična doza alkaloida lupina za stoku je 20 mg/kg tjelesne težine, a fatalna doza iznosi do 30 mg/kg, navodi bs.medicine-guidebook. Zelena masa lupina u ishrani ne bi trebala biti više od 30%. Ukoliko se u ishrani daje sjeme, ne bi smjelo sadržavati više od 5% alkaloida u sebi. 

Važna pravila u uzgoju lupine

Lupinu je potrebno sijati u čistu, vlažnu leju, sredinom aprila, kada su temperature zemljišta oko 14℃. Žetva je pred kraj septembra, odnosno u oktobru. Treba voditi računa da ne prođe mnogo vremena od pripreme zemljišta do sjetve, jer se mogu pojaviti korovi, koji su veliki problem. Izbjegavajte alkalna zemljišta. Lupina voli da je pH 7 ili manje od toga.