Oktobar je mjesec kada Filipu Prši slijedi vađenje i berba - kikirikija

"Vadi se kao krompir, a onda bere", kratko i jasno opisuje nam Filip Prša (17) šta mu slijedi ovih dana sa kikirikijem. Upravo ovu, za naša polja, neobičnu vrstu posijao je sad već četvrtu godinu, a od 2.500 sjemenki na očevom gazdinstvu, u mjestu Kutovi u susjednoj Hrvatskoj, očekuje par stotina kilograma. 

Srednjoškolac, učenik četvrtog razreda Poljoprivredne i veterinarske škole, do sjemenki mnogima omiljene grickalice, došao je putem interneta. Neko je, sjeća se, prodavao na Facebooku i odlučio je kupiti prvih 50. 

Kikiriki odlično uspijeva na našim prostorima 

"Od njih sam dobio oko 20 kilograma, negdje oko pola vreće krompira. Sve što sam dobio, opet sam posijao", prisjeća se početaka bavljenja uzgojem ove mahunarke koja potiče iz Argentine, međutim odlično uspijeva i na našim područjima. 

"Iznenadilo me koliko dobro. Mislim da mu odgovara ova klima, puno sunca i plodno tlo", priča nam Filip naglašavajući da je potražnja ogromna. Od kada je u jednoj grupi objavio s čim se bavi, ne prestaju stizati narudžbe - svi žele i sami probati sijati. Koliko je velika bila potražnja, najbolje govori to da su sve prodali do februara. 

"Rado dajem savjete o uzgoju, zašto ne bi probali, a zainteresovani smo i za saradnju pa i ugovaranje proizvodnje na većim površinama", smije se vrijedni, ali i ambiciozni poljoprivrednik pojašnjavajući da kikiriki jako voli sunce, ali ne podnosi korov. Sije se početkom maja, kad zemlja ugrije oko 15 stupnjeva, a urod je u oktobru, kada zrna pocrvene.

"Želite li visok prinos, mora se zagrtati jer su na biljci dole položeni cvjetovi, a na gornjem dijelu su položeni listovi i cvijet kad je oprašen, mora biti u zemlji", stručno pojašnjava mladić kojeg je uzgoj ovog usjeva zaintrigirao i zbog nedostatka na našem tržištu. 

Ljubičasti krompir i crveni kukuruz 

Kikiriki ipak nije jedino s čim se ovaj mladić bavi. Tu je i ljubičasti krompir čijih je par gomolja dobio od jednog zaposlenog u suši restoranu, ali i crveni kukuruz čijeg je sjemena, kako nam je otkrio, već sad prodao 150 kilograma, a prvi dobio od nastavnice u školi prije sedam godina. Porodica ima i farmu svinja na kojoj su hibridne nazimice Naima. Riječ je o francuskoj pasmini, sa prosjekom 16 prasadi po leglu, što je, opisuje nam, vrhunac genetike u svinjogojstvu. 

U planu ovoga maturanta, koji zahvaljuje roditeljima što su ga naučili raditi, ali i profesorima na podršci i pomoći, je i upisivanje Veterinarskog fakulteta te otvaranje vlastitog poljoprivrednog gazdinstva. 

"U poljoprivredi i na selu vidim svoju budućnost", zaključuje poduzetni mladić.