Od virusa patuljavosti pšenice propadaju cijele biljke

Simptomi virusa patuljavosti pšenice, mogu se uočiti na biljkama u vidu patuljastog rasta, nakostrešenog izgleda listova, pojačanog bokorenja, pojave žute do ljubičaste boje na listovima, a na pojedinim biljkama ne dolazi do formiranja klasa, piše Prognozno-izvještajna služba zaštite bilja.

Virus patuljavosti pšenice prenosi cikada Psammotettix alineus. Aktivnosti ove štetočine pogoduju topla i suha jesen. U prolheće cikade se sa pšenice sele na korovske i samonikle biljke pšenice gdje nastavljaju sa ishranom. U jesen se vraćaju na novoposijane usjeve pšenice i infestirane cikade prenose virus na iznikle biljke.

Simptomi jesenje zaraze se primjećuju na proljeće

Simptomi zaraze tim virusom se mogu pojaviti u toku jeseni ili u toku proljeća. U jesen se oni na biljkama najčešće javljaju u usjevima pšenice iz ranih rokova sjetve, kada se vizuelno teško mogu uočiti pored simptoma koje izazivaju abiotički faktori poput nedostatka hraniva, ostataka herbicida u zemljištu i drugo. Najčešće se simptomi jesenje zaraze primjećuju tek na proljeće, najranije u martu mjesecu u vidu propadanja bokora i zaostajanja biljaka u porastu.

Pojava simptoma je lokalnog karaktera. Jedna parcela može biti jako zaražena, a parcela pored nje može biti bez simptoma ili sa simptomoma na pojedinačnim biljkama. Širenje bolesti počinje od ivičnih dijelova parcele koji se graniče sa površinama zakorovljenim samoniklim žitima i korovima iz familije trava (Lolium spp. i druge) koji predstavlaju rezervoare virusa. Na našem regionu su samonikla strna žita najvažniji izvor zaraze jer se više od 90 posto strništa ne obrađuje do kasne jeseni.

Mjere kontrole virusa patuljavosti pšenice podrazumjevaju:

• gajenje manje osjetljivih sorti;
• suzbijanje vektora;
• uništavanje zaraženih biljaka;
• uništavanje korova i drugih domaćina;
• uništavanje žetvenih ostataka.

Rast cijene đubriva - pad prinosa

Kvalitet također ove godine predstavlja problem. Rast cijene đubriva uticao je kod pojedinih poljoprivrednih proizvođača na planove, među kojima je bila prihrana, a koja je izostala, a samim tim i prinos.

Ukoliko je pšenica imala bolju kondiciju i imunitet, zdrav usjev je bolje podnio sušu, napominju stručnjaci. Hektolitar je različit od sorte i lokaliteta.