Oborio rekord: Požnjeo 7.250 kg uljane repice po hektaru

Danac Lars Riis postigao je izniman rezultat u uzgoju uljane repice na međunarodnom takmičenju YEN u Engleskoj, gdje je u žetvi 2025. ostvario prinos od 7.250 kg/ha. Time je ostvario svoj najbolji rezultat u pet godina učestvovanja, prenosi Effektivt Landbrug.

Izvrsni prinosi, međutim, ovaj su put dosegli tek četvrto mjesto, budući da su Englezi imali dobre vremenske uvjete tokom sezone i ostvarili vrlo impresivne prinose. Tim Lamyman iz Lincolnshirea tako je oborio svjetski rekord sa svojih 7.520 kg/ha sortom LG Avenger, ali o njemu drugom prilikom.

Devet različitih tretmana

Prethodnih godina prinosi uljane repice bili su mu oko 6,5 t/ha u standardnom prinosu, što je samo po sebi vrlo impresivno. Međutim, Larsov san je bio jednog dana dosegnuti 7 tona i to se dogodilo za žetvu 2025. Riis je prinos ostvario na ukupno 8,4 hektara, uključujući i trake za prskanje, dok je u pokusnom dijelu s pet LG sorti prosječni standardni prinos iznosio 7.275 kg/ha.

300.000 sjemenki u kilogramu i 400 litara biodizela po hektaru: Zašto je uljana repica top kultura?

Uljana repica posijana je početkom avgusta 2024. nakon ozimog ječma, s razmakom redova od 57 cm i 25 biljaka po kvadratnom metru. Prije sjetve primijenjeno je 80 kg iskorištenog azota. U jesen su biljke u fazi 4-5 listova tretirane Caryxom (0,5 l/ha), a tri sedmice kasnije Medax Topom (0,5 l/ha).

Početkom novembra izmjerena biomasa iznosila je 3,4-3,9 kg/m², što je odgovaralo unosu 155-175 kg azota, uz oko 20 biljaka/m², 12-14 listova, korijen do 40 cm i promjer vrata 3-4 cm.

U prihrani bilja fokus je bio na sumporu i kaliju. Primijenjeno je oko 70 kilograma sumpora, što je znatno više od uobičajenih 35-40, dok je kalij ukupno iznosio oko 140 (50 u jesen kroz Kali50, 38 u proljeće kroz patentni kalij te dio iz gnojnice). Analize biljaka pokazale su da nijedan hranjivi element nije bio ispod kritičnog nivoa.

Azot je ukupno primijenjen u količini od 202 kg/ha, od čega je 58 dano rano u proljeće, 54 početkom aprila u obliku N27, te dodatnih 10 uz fungicidno prskanje, što je ukupno 122 kilograma u proljeće, uz ciljano raspoređivanje radi formiranja sjemena.

Samo jedno fungicidno prskanje

Žetva je obavljena 1. avgusta. Povoljni vremenski uvjeti, posebno u julu s mnogo sunčanih sati i dovoljnim padavinama, uz precizno vođenje proizvodnje, omogućili su rekordne prinose i rezultat koji se smatra jednim od najboljih u Danskoj, uz važnu prekretnicu prelaska 7 tona po hektaru.

Dakle, recept za rekordnu sjetvu je sljedeći. Tokom sezone ukupno je primijenjeno 202 kilograma azota po hektaru, od čega 80 u jesen i 122 u proljeće, uz dva jesenja i dva proljetna tretmana. Provedene su i dvije jesenje te jedna proljetna regulacija rasta, dva tretmana protiv repičinog crvenoglavog buhača, po jedan protiv repičine pipe i repičinog sjajnika te jedno fungicidno prskanje.